Gotovo tri desetine zemalja sastat će se u četvrtak u nastojanju da izvrše diplomatski i politički pritisak da se ponovo otvori Hormuški moreuz, vitalna plovna ruta koja je blokirana američko-izraelskim ratom protiv Irana.
Britanski premijer Keir Starmer rekao je da će virtualni sastanak kojim predsjedava ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper "procijeniti sve održive diplomatske i političke mjere koje možemo poduzeti kako bismo obnovili slobodu plovidbe, garantirali sigurnost zarobljenih brodova i pomoraca te nastavili kretanje vitalnih roba".
Iranski napadi na komercijalne brodove i prijetnja da će ih biti još, zaustavili su gotovo sav promet na plovnom putu koji povezuje Perzijski zaljev s ostatkom svjetskih okeana, zatvarajući kritični put za svjetski protok nafte i uzrokujući nagli porast cijena nafte.
SAD nisu među zemljama koje su prisustvovale sastanku u četvrtak. Trump je rekao da osiguranje plovnog puta nije posao Amerike i rekao američkim saveznicima da "idu po svoju naftu".
Čini se da nijedna zemlja nije spremna pokušati otvoriti moreuz silom dok borbe bjesne, a Iran može ciljati plovila protivbrodskim raketama, dronovima, jurišnim plovilima i minama. Ali Starmer je u srijedu rekao da će se vojni planeri iz neodređenog broja zemalja uskoro sastati kako bi radili na tome kako osigurati sigurnost brodova "nakon što borbe prestanu".
U međuvremenu, 35 zemalja, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku, Italiju, Kanadu, Japan i Ujedinjene Arapske Emirate, potpisalo je izjavu u kojoj zahtijevaju od Irana da prestane s pokušajima blokiranja tjesnaca i obećavaju da će "doprinijeti odgovarajućim naporima kako bi se osigurao siguran prolaz" kroz plovni put.
Sastanak u četvrtak smatra se prvim korakom, nakon čega će uslijediti "sastanci na radnom nivou" zvaničnika kako bi se dogovorili detalji.
Starmer je rekao da nastavak plovidbe "neće biti lak" i da će zahtijevati "ujedinjeni front vojne snage i diplomatske aktivnosti" uz partnerstvo s pomorskom industrijom.
Ideja o međunarodnom naporu podsjeća na međunarodnu "koaliciju voljnih" koja je okupljena, predvođena Velikom Britanijom i Francuskom, kako bi se poduprla sigurnost Ukrajine nakon budućeg primirja u tom ratu. Koalicija je, dijelom, pokušaj da se Trumpovoj administraciji pokaže da Evropa čini više za vlastitu sigurnost.
Hitnost jače kontinentalne odbrane pojačana je Trumpovim ponovnim prijedlogom da bi se SAD mogle povući iz NATO-a.