Zbunjujuće poruke Donalda Trumpa o tome šta očekuje od američkih saveznika u ratu protiv Irana dovele su do zastoja u bilo kakvim naporima za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza. To tvrde četvorica evropskih vladinih zvaničnika, navodeći da su saveznici u nedoumici kako postupiti, piše Politico.
ADVERTISEMENT
Iz Washingtona nisu stigli nikakvi zvanični zahtjevi za opremom, rekli su zvaničnici koji su željeli ostati anonimni zbog osjetljivosti razgovora. Istovremeno, saveznici oklijevaju slati vojnu opremu u regiju zbog straha da bi ih Iran mogao napasti.
Više od 30 zemalja, uključujući većinu članica NATO-a, obećalo je uložiti "primjerene napore" kako bi se ponovno pokrenuo pomorski promet kroz ključnu trgovačku rutu. To se desilo nakon što je američki predsjednik saveznike koji nisu ponudili pomoć nazvao "kukavicama".
Ipak, prema riječima vladinih zvaničnika iz sedam evropskih zemalja, razgovori su zasad u vrlo ranoj fazi.
"Voljeli bismo više predvidljivosti, jasnoće i strateškog promišljanja, i to ne samo u ovom slučaju", rekao je njemački ministar odbrane Boris Pistorius za Politico u utorak, dodavši: "Pričekajmo pa ćemo vidjeti."
Spor napredak u razgovorima odraz je Trumpovih proturječnih poruka koje stižu više od tri sedmice od početka rata protiv Irana. Trump je prvo prijetio saveznicima jer nisu podržali njegovu kampanju, da bi zatim poručio da mu nisu potrebni, a cijelo vrijeme nudio je tek šture detalje o tome kako bi ga mogli podržati.
Nedostatak entuzijazma za uključivanjem također naglašava rastuće samopouzdanje Evrope u odnosu prema Washingtonu. Kontinent sve više napušta politiku popuštanja Trumpu i okreće se suprotstavljanju, pogotovo jer se o ratu sa saveznicima nitko nije konzultovao.
"Ovaj rat krši međunarodno pravo", rekao je njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u utorak. "U svakom slučaju, nema sumnje da opravdanje o neposrednoj prijetnji napadom na SAD ne drži vodu."
Za neke prestonice najnoviji zahtjev pokazuje očita dvostruka mjerila. Američki su zvaničnici više puta poticali Evropljane da se usredotoče na odbranu vlastitog kontinenta kako bi se Washington mogao posvetiti drugim regijama. Sada Trump od njih traži da se angažiraju na Bliskom istoku.
"Šira slika je sljedeća: SAD je od nas tražio da se brinemo o odbrani vlastitih zemalja i o podršci Ukrajini, a sada se odjednom trebamo baviti Bliskim istokom i globalnim lancima snabdijevanja", rekao je jedan visoki evropski zvaničnik, nazvavši situaciju "u najmanju ruku apsurdno nedosljednom".
Zvaničnik Bijele kuće nije želio komentarisati zahtjeve upućene saveznicima, ali je za Politico izjavio: "Predsjednik Trump i njegov tim za nacionalnu sigurnost bili su dobro pripremljeni na pokušaje iranskog režima da zatvori moreuz, a američka vojska usredotočena je na sistematsko uništavanje sposobnosti terorističkog iranskog režima da ometa slobodan protok energenata."
"Predsjednik Trump uvjeren je da će Hormuški moreuz biti otvoren vrlo brzo", dodao je zvaničnik.
Budući da nema konkretnih zahtjeva za pomoć, saveznici su se zasad ograničili na ono što mogu ponuditi: sastanke, izjave i riječi ohrabrenja.
Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je dosad vodilo razgovore iza kulisa zajedno sa šefom NATO-a Markom Rutteom, u utorak je najavilo da će "u bliskoj budućnosti" biti domaćin sigurnosnog samita kako bi se održao zamah u naporima za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza.
Ministri vanjskih poslova grupe G7 također će raspravljati o Iranu na sastanku u blizini Pariza u petak, rekao je francuski diplomat upoznat s pripremama. Saveznici će nastojati "koordinirati stavove" s Washingtonom i s američkim državnim sekretarom Marcom Rubiom razgovarati o "ponovnom otvaranju pomorskih puteva" u Zaljevu.
Čini se da je Washington, unatoč nedostatku konkretne podrške, zadovoljan zajedničkom izjavom saveznika. "Razumno je da predsjednik Trump poziva naše saveznike u NATO-u da pojačaju napore i učine više na osiguranju Hormuškog moreuza", rekla je u nedjelju glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. "Već sada počinjemo vidjeti kako odgovaraju na predsjednikov poziv."
U praksi bi Evropa mogla rasporediti razarače za pomoć Washingtonu u pratnji konvoja kroz moreuz, smatra Sidharth Kaushal, viši istraživač i stručnjak za pomorstvo s instituta Royal United Services. On navodi da SAD trenutno raspolaže sa samo oko 25 teško naoružanih plovila sposobnih za ispaljivanje projektila.
Evropa bi također mogla pružiti pomoć u protuminskom djelovanju, području u kojem je SAD "prilično ograničen". Njemačka, Estonija, Francuska, Rumunija, Belgija, Bugarska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo zajedno imaju oko 40 protuminskih plovila, u usporedbi sa samo četiri američka, istaknuo je Kaushal.
"Ovdje postoji uloga za čitav niz mornarica", rekao je jedan britanski odbrambeni zvaničnik. Dodao je da Ujedinjeno Kraljevstvo počelo razmatrati opcije poput slanja broda Kraljevske mornarice ili komercijalnog plovila s autonomnim sistemima za uništavanje mina u sklopu multinacionalne koalicije, ali tek nakon što se sukob smiri.
"Jasno je da se borbena djelovanja u regiji moraju barem smanjiti, ako ne i potpuno prekinuti, prije nego što uopće možemo razmišljati o osiguravanju moreuza", naglasio je.
Dok god SAD ne prekine neprijateljstva u regiji i ne pojasni šta tačno treba i zašto, evropski partneri vjerojatno neće poduzeti značajnije korake.
"Saveznici se ne slažu s tim da ih se uvlači u rat koji nismo započeli, bez ikakve ideje o tome šta SAD namjerava učiniti", rekao je jedan diplomat iz NATO-a. "Zasad sam ponosan na naše 'ne'."