Globalna tržišta energije suočavaju se s jednom od najvećih kriza u posljednjim decenijama nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael izvele vojne udare na Iran, a Teheran je odgovorio raketnim napadima u Perzijskom zaljevu. Ovi sukobi već sada ozbiljno ugrožavaju izvoz nafte iz regije koja dnevno proizvodi petinu svjetske nafte.
Strahovanja da bi sukob mogao potrajati već utiču na kretanja na tržištu. Benchmark cijena Brent sirove nafte u posljednjih nekoliko sedmica dostigla je oko 70 dolara po barelu, najvišu razinu od augusta 2025., jer investitori strahuju od daljnjih vojnih konfrontacija na Bliskom istoku.
Napadi SAD-a i Izraela ciljali su visoke iranske vojne i političke lidere, dok su iranske rakete pogodile dio infrastrukture u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kuvajtu. Katar je, drugi najveći svjetski izvoznik ukapljenog prirodnog plina, izvijestio da je presreo rakete koje su prema njemu bile ispaljene. Eksplozije su zabilježene i u Bahreinu te blizu iranskog otoka Kharg, ključnog terminala kroz koji Iran izvozi većinu svoje sirove nafte.
Ipak, ključna pomorska ruta – Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko 20 miliona barela dnevno – zasad nije blokirana, ali postoji ozbiljna zabrinutost da bi tankeri mogli biti ugroženi ili zadržani, što već utiče na planiranje transporta nafte i plina. Cijene transporta tankera s Bliskog istoka prema Kini već su u porastu, reflektirajući povećan rizik i smanjen broj raspoloživih plovila.
Uprkos sukobima, globalna tržišta nafte još uvijek imaju određenu rezervu, jer proizvodnja u SAD-u, Brazilu, Kanadi i drugim zemljama raste. Saudijska Arabija je povećala izvoz nafte i u februaru očekuje isporuke od preko 7 miliona barela dnevno, najviše od aprila 2023. OPEC+ se očekuje da će na nedavnom sastanku odlučiti o povećanju proizvodnje.
Ekonomski bh. stručnjaci upozoravaju na duboke posljedice koje bi ovakav razvoj događaja imao po domaću ekonomiju. Bosna i Hercegovina, kao neto uvoznik energenata, posebno je ranjiva na ovakve vanjske šokove.
Analitičari upozoravaju da bi, čak i bez direktnog napada na iranske naftne infrastrukture, sukob mogao dugoročno poremetiti opskrbu energentima iz regije i značajno utjecati na globalne cijene nafte, piše Reuters.