Izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa da s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom razgovara o mogućoj prodaji oružja Tajvanu izazvala je zabrinutost u Taipeiju. Ova otočna demokratija, suočena s teritorijalnim pretenzijama Pekinga, u velikoj mjeri se oslanja na podršku Sjedinjenih Američkih Država, piše AP.
ADVERTISEMENT
Trump je u ponedjeljak novinarima rekao da o mogućoj prodaji razgovara s kineskim liderom, što je neočekivana izjava koja bi, prema mišljenju stručnjaka, mogla narušiti višedecenijska načela vanjske politike koja definišu odnos SAD-a i samoupravnog Tajvana.
„Razgovarao sam s njim o tome. Imali smo dobar razgovor i uskoro ćemo donijeti odluku“, rekao je Trump odgovarajući na pitanje o Xijevom protivljenju prodaji oružja. Dodao je da ima „veoma dobar odnos s predsjednikom“. Njegovi komentari pokrenuli su raspravu među stručnjacima i političarima o tome nagovještava li to moguću promjenu američke politike prema Tajvanu uoči Trumpove planirane posjete Kini u aprilu.
Trumpovo savjetovanje s Xijem o prodaji oružja Tajvanu moglo bi prekršiti takozvana Šest jamstava, skup neobavezujućih načela američke politike formulisanih 1982. godine za vrijeme predsjednika Ronalda Reagana, koja su usmjeravala odnose SAD-a s Taipeijem, smatra William Yang, viši analitičar za sjeveroistočnu Aziju pri Međunarodnoj kriznoj grupi.
Drugo od Šest jamstava navodi da se SAD „nije složio da se savjetuje s Narodnom Republikom Kinom o prodaji oružja Tajvanu“. „Tog principa su se, u suštini, držali svi američki predsjednici nakon Ronalda Reagana kako bi opravdali nastavak prodaje oružja Tajvanu bez potrebe da o tome raspravljaju s Kinom“, rekao je Yang.
Dodao je da Trump time možda stvara „opasan presedan“ koji bi Pekingu omogućio da postavlja uslove za američku prodaju oružja Tajvanu. Tajvanska vlada, koja je na sedmodnevnom odmoru povodom Lunarne nove godine, nije reagovala na Trumpove izjave.
Napetosti proizlaze iz kineskih pretenzija na Tajvan, za koji Peking tvrdi da ga treba pripojiti, po potrebi i silom. Kina zabranjuje svim zemljama s kojima ima diplomatske odnose da održavaju formalne veze s Taipeijem te redovno šalje ratne brodove i vojne avione u blizinu otoka.
Iako nema zvanične odnose s Tajvanom, SAD je najveći neformalni saveznik i dobavljač oružja tom otoku. Domaći zakoni obavezuju SAD da Tajvanu osigura dovoljno sredstava za odvraćanje bilo kakvog oružanog napada s kopna.
Trumpova administracija u decembru je najavila rekordni paket prodaje oružja Tajvanu vrijedan više od 11 milijardi dolara. Kina je oštro reagovala na taj sporazum, a Xi je u telefonskom razgovoru s Trumpom ranije ovog mjeseca upozorio da „SAD mora oprezno rješavati pitanje prodaje oružja Tajvanu“.
Xi je također naglasio da je „pitanje Tajvana najvažnije pitanje u kinesko-američkim odnosima“, navodi se u saopćenju kineskog ministarstva vanjskih poslova o njihovom razgovoru.
U nedostatku formalnih diplomatskih odnosa s Tajvanom, američka politika prema tom samoupravnom otoku zasniva se na tri stuba, objašnjava Lev Nachman, profesor političkih nauka na Nacionalnom univerzitetu u Tajvanu.
Prvi stub, i jedini formalizovan kao zakon, jeste Zakon o odnosima s Tajvanom. Kongres ga je usvojio 1979. godine, kada je SAD uspostavio formalne diplomatske odnose s Kinom i prekinuo ih s Tajvanom. Zakon obavezuje SAD da Tajvanu osigura sredstva za samoodbranu, a svaku prijetnju otoku smatra sigurnosnim pitanjem od značaja.
Drugi stub su Tri zajednička saopćenja, niz izjava američke i kineske vlade iz 1970-ih i 1980-ih godina koje se bave različitim temama, uključujući i Tajvan. Kroz ta saopćenja SAD prihvata da postoji samo jedna Kina, ali ne priznaje suverenitet Pekinga nad Tajvanom.
Ova saopćenja čine temelj američke „strateške dvosmislenosti“ prema Tajvanu, što Washingtonu ostavlja prostor za podršku otoku bez kršenja diplomatskih sporazuma s Kinom. Na kraju, Šest jamstava formulisana su kako bi se Tajvanu osigurala kontinuirana američka podrška, a vjeruje se da su ih poštovali svi američki predsjednici od Reagana do danas.
Trumpovi komentari ostavljaju utisak da bi Kina mogla imati pravo glasa o količini oružja koje se prodaje Tajvanu, kaže Hoo Tiang Boon, vanredni profesor međunarodnih odnosa na Tehnološkom univerzitetu Nanyang u Singapuru.
„Čak i ako SAD na kraju odobri bilo kakav paket prodaje oružja Tajvanu, ovo je zabrinjavajući razvoj događaja, posebno iz perspektive Tajvana, jer zvuči kao da bi to moglo postati predmet pregovaranja“, rekao je Hoo.
Trump bi u aprilu trebao prvi put u svom sadašnjem mandatu posjetiti Kinu, a očekuje se da će Tajvan biti jedna od glavnih tema njegovih sastanaka s Xijem, uz pitanja poput trgovine i pristupa naprednim tehnologijama.
Neizvjesnost oko toga hoće li Trump tokom posjete otvoriti pitanje prodaje oružja Tajvanu vjerovatno će pojačati skepticizam na otoku o tome da li bi SAD intervenisao u slučaju kineskog napada, smatra Yang.
„Upravo taj dodatni val skepticizma i zabrinutosti prema Sjedinjenim Državama unutar Tajvana ide u prilog Kini“, dodao je. Vlada predsjednika Lai Ching-tea, koja zagovara nezavisnost, već ima problema s osiguravanjem plaćanja za postojeće pakete američkog oružja, jer je budžet namijenjen za to blokiran u parlamentu.