Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa ponovo je pokrenula pitanje sticanja Grenlanda, autonomne teritorije Danske, ne isključujući čak ni vojnu opciju.
ADVERTISEMENT
Ova prijetnja izazvala je duboku krizu unutar NATO-a, saveza zasnovanog na principu kolektivne odbrane, gdje bi napad jedne članice na drugu mogao dovesti do potpunog raspada Alijanse.
Bijela kuća je u utorak saopštila da predsjednik Trump i njegov tim "razmatraju niz opcija" za sticanje Grenlanda, uključujući i upotrebu američke vojske, prenosi CNN.
"Mi smo supersila i ponašaćemo se kao supersila", izjavio je Stephen Miller, zamjenik šefa kabineta Bijele kuće, naglašavajući da svijetom vladaju "gvozdeni zakoni" snage i moći. Državni sekretar Marco Rubio pokušao je da ublaži tenzije, ističući da se prioritet daje kupovini teritorije, ali nije isključio druge mjere.
Federiksen: U slučaju napada, sve se zaustavlja
Danska premijerka Mette Frederiksen oštro je reagovala: "Ako SAD odluče da vojno napadnu drugu NATO članicu, sve se zaustavlja, uključujući NATO i bezbjednosni poredak uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata."
Ona je naglasila da su prijetnje ozbiljne i da bi takav korak uništio temelje međunarodnog prava i demokratskog svijeta.
Evropski lideri, okupljeni u Parizu na razgovorima o budućnosti Ukrajine, izbjegavali su direktnu kritiku SAD kako bi očuvali podršku Vašingtona u sukobu sa Rusijom. Britanski premijer Keir Starmer i francuski predsjednik Emmanuel Macron nisu direktno komentarisali prijetnje, dok su eksperti upozorili na evropsku zavisnost od američke vojne moći.
"Mnogi evropski lideri žele da oštro razgovaraju sa Amerikom. Žele da budu u mogućnosti da ustanu i kažu šta vide, ali jednostavno nisu u poziciji da to urade, jer su dugo vremena svoju bezbijednost prepuštali Americi. Ponovno naoružavanje traje tri do pet godina", rekao je Mujtaba Rahman iz Eurasia Group.
Presedan koji bi "uništio" NATO
Analitičari ističu da bi vojna akcija protiv Grenlanda bila presedan koji bi uništio NATO, osnovan 1949. godine na principu "napad na jednog je napad na sve". Danske snage imaju naređenje iz Hladnog rata da uzvrate vatru u slučaju napada, što bi dovelo do direktnog sukoba između saveznika. Ankete u SAD pokazuju da 72% Amerikanaca odbacuje upotrebu sile za aneksiju Grenlanda.
Evropa nema snage da zaustavi SAD
Evropa razmatra diplomatske i nevojne mjere, od lobiranja u Vašingtonu do prijedloga o stalnoj vojnoj bazi EU na Grenlandu, kako bi podigla političke i ekonomske troškove za Trumpa. Međutim, mnogi eksperti smatraju da Evropa trenutno nema dovoljno snage da zaustavi američkog predsjednika, koji je nedavno pokazao odlučnost u operaciji protiv Venecuele.
Ova kriza dolazi u trenutku kada transatlantski odnosi već trpe zbog američkih tarifa na evropsku robu i kritika na račun evropske odbrane. Dok svijet posmatra da li će Trump zaista preći sa riječi na djela, pitanje Grenlanda postalo je simbol novog svjetskog poretka gdje snaga diktira pravila.
NATO pojačava prisutnost na Arktiku
Članovi NATO-a zatražile su od Saveza da pojača svoju prisutnost na Arktiku kao odgovor na sve intenzivnije američke prijetnje preuzimanjem Grenlanda. Na sastanku održanom iza zatvorenih vrata u Briselu, ambasadori su se složili da je neophodno ojačati arktičko krilo organizacije zbog tvrdnji američkog predsjednika Donalda Trumpa o izloženosti danske teritorije ruskom i kineskom uticaju, piše Politico, pozivajući se na izjave trojice diplomata.
Među predloženim mjerama su bolje korišćenje obavještajnih kapaciteta za nadzor Arktika, povećanje izdataka za odbranu u toj regiji, premještanje vojne opreme, kao i održavanje češćih vojnih vježbi.
Trumpovi razlozi i osporavane tvrdnje
Kao razloge za kontrolu nad Grenlandom, Trump navodi bogatstvo sirovina i nalazišta nafte, kao i navodnu prijetnju od ruskih i kineskih brodova u blizini. Međutim, stručnjaci uglavnom osporavaju te tvrdnje, ističući da su Moskva i Peking usmjereni na odbrambene aktivnosti — poput zajedničkih patrola i vojnih ulaganja — prije svega na istočnom Arktiku.
Sastanak 32 ambasadora u NATO-u protekao je bez direktne konfrontacije, a jedan od diplomata opisao je atmosferu kao "produktivnu" i "konstruktivnu". Danski ambasador, koji je govorio prvi, naglasio je da je spor bilateralno pitanje, ali se usredsredio na uspjehe NATO-ove arktičke strategije i potrebu za daljim radom, što je naišlo na široku podršku.
Pitanje Grenlanda pokrenuto je i na sastanku ambasadora Evropske unije, gdje su članice izrazile solidarnost sa Danskom. Očekuje se da će Danska danas dostaviti i formalni izvještaj svojim partnerima u EU.
Rubio naredne sedmice sa zvaničnicima Danske
Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je da će se sljedeće sedmice sastati s liderima Danske, ali je nagovijestio da nema povlačenja od cilja predsjednika Donalda Trumpa da preuzme Grenland.
Rubio je rekao novinarima da Trump zadržava opciju da svoj cilj ostvari i vojnim sredstvima.
"Kao diplomata, što sada jesam, i čime se bavimo, uvijek više volimo da to riješimo na druge načine, a to je uključivalo i Venecuelu", rekao je, odgovarajući na pitanje da li su SAD spremne potencijalno ugroziti vojni savez NATO nasilnim preuzimanjem Grenlanda.
Gdje je Grenland?
Grenland, najveće ostrvo na svijetu, nalazi se na Arktiku.
Najrjeđe je naseljena teritorija na svijetu. Oko 56.000 ljudi živi tamo, uglavnom domorodaca Inuita.
Oko 80 odsto teritorije je pokriveno ledom, što znači da ljudi mahom žive na jugozapadnoj obali oko glavnog grada Nuk.
Kao autonomna danska teritorija, Grenland je takođe vojna baza Danske i Amerike.
Ekonomija se uglavnom oslanja na ribarenje. Državna pomoć danske vlade čini jednu petinu grenlandskog BDP-a.
Posljednjih godina sve je veće interesovanje za prirodna bogatstva ove teritorije, između ostalog i za rudarenje rijetkih minerala, uranijuma i gvožđa.
Kakav status ima Grenland?
Geografski pozicioniran unutar Sjeverne Amerike, Grenland posljednjih oko 300 godina kontroliše Danska, koja je udaljena skoro 3.000 kilometara.
Ovo ostrvo je bilo kolonija do polovine 20. vijeka.
Tokom većeg dijela tog perioda bilo je izolovano i siromašno.
Postalo je dio Kraljevine Danske 1953. godine, kada su Grenlanđani postali danski građani.
Na referendumu održanom 1979. godine Grenland je dobio pravo da odlučuje o većini unutrašnjih pitanja, dok je Danska zadržala kontrolu nad spoljnom politikom i odbranom.
Zašto je Grenland važan Americi?
Amerika je godinama imala bezbjednosni interes na Grenlandu.
Pošto je nacistička Njemačka okupirala kopnenu Dansku tokom Drugog svjetskog rata, Amerika je napala Grenland i uspostavila vojne i radio stanice na cijeloj teritoriji.
Američke snage ostale su i poslije rata na Grenlandu.
Amerika od tada upravlja Pitufik svemirskom bazom, ranije poznatom kao Tula vazduhoplovna baza.
Odbrambeni sporazum sa Danskom, iz 1951. godine, obezbijedio je Americi značajnu ulogu u odbrani njene teritorije, između ostalog i pravo da gradi i održava vojne baze.
"Ako Rusija želi da pošalje projektile ka Americi, najkraća putanja za nuklearno oružje je preko Sjevernog pol i Grenlanda", rekao je Mark Jacobsen, vanredni profesor na Kraljevskom fakultetu danske odbrane.
"Zato je Pitufik svemirska baza izuzetno važna u odbrani Amerike", dodao je.
Kina i Rusija takođe grade vojne kapacitete na Arktiku posljednjih godina, navodi se u radu Arktičkog instituta.
U radu se poziva Amerika da nastavi da širi prisustvo na Arktiku kako bi napravila kontratezu rivalima.
Lars Lokke Rasmussen, danski ministar spoljnih poslova, rekao je da je Danska otvorena za razgovor sa Amerikom, dodajući da je interes Vašington u regionu "legitiman".
"Vidimo da se Rusija naoružava. Vidimo i da Kina počinje da se interesuje", dodao je.
Trump je takođe vjerovatno zainteresovan za rudarenje, rekao je profesor Jacobsen.
"Danas postoji poseban interes za retke minerale kojih ima na jugu Grenlanda, a koji nisu još iskopavani. Oni su izuzetno važni za razne tehnologije, od mobilnih telefona do vjetro-turbina", smatra Jacobsen.