Američki predsjednik Donald Trump više puta je izjavio da bi SAD trebao preuzeti kontrolu nad Grenlandom, tvrdeći da je to važno za nacionalnu sigurnost SAD-a. Te zahtjeve su odbacili lideri Grenlanda i Danska, kojoj je Grenland poluautonomna teritorija.
ADVERTISEMENT
Trump je ponovo pokrenuo ovu ideju nakon američke vojne operacije u Venecueli, rekavši da je Grenland "izuzetno strateški" i tvrdeći da je okružen ruskim i kineskim brodovima.
Premijer Grenlanda Jens Frederik Nielsen poručio je da je toga "dosta" i nazvao ideju američke kontrole "fantazijom". Danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je da SAD nema pravo da anektira bilo koji dio Danskog kraljevstva.
Trump je još 2019. pokušao kupiti Grenland, ali je ponuda odbijena. Nakon povratka u Bijelu kuću 2025. ponovo je pokrenuo pitanje, čak ne isključujući ni upotrebu sile. To je izazvalo šok u Danskoj, članici NATO-a i dugogodišnjem savezniku SAD-a. Dodatne tenzije izazvale su posjete visokih američkih zvaničnika, uključujući potpredsjednika JD Vancea i imenovanje posebnog izaslanika za Grenland koji otvoreno govori o njegovom pripajanju SAD-u.
Grenland je najveće ostrvo na svijetu, smješteno na Arktiku, sa oko 56.000 stanovnika, uglavnom Inuita. Oko 80% teritorije prekriveno je ledom, a većina ljudi živi na jugozapadnoj obali oko glavnog grada Nuuka. Ekonomija se uglavnom oslanja na ribarstvo i finansijsku pomoć Danske.
U posljednje vrijeme raste interes za prirodne resurse Grenlanda, poput rijetkih minerala i uranija, koji postaju dostupniji zbog topljenja leda. Iako Trump tvrdi da ga ne zanimaju minerali nego sigurnost, stručnjaci ističu da je Arktik sve važniji zbog jačanja ruskog i kineskog vojnog prisustva.
Američki sigurnosni interes za Grenland postoji decenijama. SAD je tokom Drugog svjetskog rata uspostavio vojne baze na ostrvu, a baza Pituffik (bivša Thule) i danas ima ključnu ulogu u ranom upozoravanju na moguće raketne napade preko Sjevernog pola.
Grenland je pod danskom kontrolom oko 300 godina. Godine 1979. dobio je široku autonomiju, dok Danska zadržava nadležnosti nad vanjskom politikom i odbranom.
Većina Grenlanđana podržava nezavisnost od Danske, ali se snažno protivi ideji da postanu dio SAD-a. Lokalni lideri poručuju da su otvoreni za dijalog, ali uz poštivanje međunarodnog prava, ističući da „Grenland pripada Grenlanđanima“.