Novinarsku ekipu BBC-ja odvezli su s povezima na očima na tajnu lokaciju na kojoj Ukrajina proizvodi jedno od svojih najnovijih oružja. Rečeno im je da isključe telefone – tolika je tajnost koja okružuje proizvodnju ukrajinske krstareće rakete Flamingo. Za Ukrajinu je raspršivanje i skrivanje proizvodnje ovakvog oružja ključno za opstanak, posebno jer su dvije fabrike kompanije Fire Point, koja je proizvodi, već bile pogođene, piše BBC.
ADVERTISEMENT
Unutar objekta koji su posjetili rečeno im je da ne snimaju nikakve prepoznatljive detalje poput stubova, prozora ili plafona, kao ni lica radnika na montažnoj liniji. Čak i pod stalnim napadima, Ukrajina jača svoju industriju naoružanja. Predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da zemlja sada proizvodi više od 50 posto oružja koje koristi na prvoj liniji fronta, a gotovo sav inventar oružja dugog dometa proizvodi se unutar zemlje.
Na početku rata Ukrajina se uglavnom oslanjala na stari arsenal iz sovjetskog perioda. Vojna podrška Zapada pomogla je modernizaciji oružanih snaga, ali sada Kijev prednjači u svijetu u razvoju bespilotnih sistema, poput robota i dronova.
Iryna Terekh, glavna tehnička direktorica kompanije Fire Point – jednog od najvećih ukrajinskih proizvođača dronova i projektila – stoji ispred ogromne rakete Flamingo. Ova 33-godišnjakinja je nekada studirala arhitekturu, a danas učestvuje u razaranju ruskog ratnog aparata. Objašnjava da je projektil obojen u crno, za razliku od ranih ružičastih prototipova, „jer jede rusku naftu“, piše BBC.
Raketa Flamingo (Izvor: BBC)
Konačni proizvod izgledom podsjeća na njemačku raketu V1 iz Drugog svjetskog rata, a sastoji se od velikog mlaznog motora postavljenog na cijev dugu poput londonskog autobusa. Projektili su već korišteni u borbi, iako kompanija ne želi potvrditi konkretne ciljeve.
Flamingo je vrsta oružja za duboke udare koje zapadne zemlje nerado isporučuju Ukrajini. Navodno ima domet od 3.000 kilometara, što je slično američkom Tomahawku – sofisticiranijem i skupljem oružju koje je američki predsjednik Donald Trump odbio dati Ukrajini.
Duboki udari smatraju se ključnim dijelom rata, a Ukrajina za njih uglavnom koristi dronove dugog dometa. Dok na frontu dugom više od hiljadu kilometara gubi teritoriju pred Rusijom, Ukrajina sve više pokušava gađati rusku ratnu ekonomiju kako bi usporila napredovanje neprijatelja.
Načelnik Oružanih snaga Ukrajine, general Oleksandr Sirski, kaže da su ukrajinski udari dugog dometa ove godine rusku ekonomiju već koštali više od 21,5 milijardi dolara.
Ruslan, oficir ukrajinskih Snaga za specijalne operacije, kaže da je strategija jednostavna: „Smanjiti vojne sposobnosti neprijatelja i njihov ekonomski potencijal.“ Tvrdi da su njegove snage izvele stotine udara na rafinerije nafte, fabrike oružja i skladišta municije duboko unutar neprijateljske teritorije.
Naravno, i Rusija čini isto, i to u znatno većem obimu. U prosjeku je lansirala oko 200 dronova Shahed dnevno, dok je ukrajinski odgovor bio otprilike upola manji. Rusija također ne ograničava svoje udare samo na vojne ciljeve, a njeni napadi projektilima i dronovima izazvali su masovne prekide u snabdijevanju električnom energijom širom zemlje.
Raketa Flamingo (Izvor: BBC)
„Volio bih lansirati onoliko dronova koliko Rusija lansira“, kaže Ruslan. „Ali mi se vrlo brzo širimo.“ Terekh iz Fire Pointa dodaje da Ukrajina možda ne može parirati ruskim resursima, ali, kako kaže, „pokušavamo se boriti mozgom i taktikom“.
Denys Shtilerman, glavni dizajner i suosnivač kompanije, priznaje da ne postoji „wunderwaffe“ – čudesno oružje. „Promjena igre je naša volja za pobjedom“, naglašava on.
Kompanija Fire Point nije ni postojala prije ruske invazije. Danas ovaj start-up proizvodi 200 dronova dnevno. Njihovi dronovi FP1 i FP2, veličine malog aviona, izveli su 60 posto ukrajinskih udara dugog dometa. Svaki dron košta oko 50.000 dolara – tri puta jeftinije od ruskog drona Shahed, kojih Rusija i dalje proizvodi gotovo 3.000 mjesečno.
Ukrajini je i dalje potrebna vanjska pomoć, ali nastoji postati što samoodrživija. Terekh kaže da su svjesno odlučili da što više komponenti nabavljaju unutar Ukrajine, izbjegavajući dijelove iz Kine i Sjedinjenih Američkih Država.
Na pitanje zašto nema američkih komponenti, odgovara: „Mi smo u čudnom odnosu sa SAD-om. Sutra bi neko mogao poželjeti da to ugasi, a mi ne bismo mogli koristiti vlastito oružje.“ Zbog promjene politike pod predsjednikom Trumpom, SAD više nije najveći vojni saveznik Ukrajine, a Evropa se bori da popuni tu prazninu.
Zabrinutost zbog buduće američke podrške utiče i na razgovore o sigurnosnim garancijama, ključnom pitanju mirovnih pregovora. Terekh tekuće pregovore odbacuje kao „pregovore o kapitulaciji“ i kaže da je proizvodnja vlastitog oružja „jedini način da se zaista osiguraju sigurnosne garancije“.
Bivša studentica arhitekture nada se da će ostatak Evrope posmatrati i učiti. „Mi smo krvavi primjer“, kaže ona, „kada je riječ o spremnosti za rat.“ Vjeruje da bi, da se bilo koja druga zemlja suočila s istim napadom kao Ukrajina, „već bila osvojena“.