ADVERTISEMENT

Trump planira sastanak s Putinom u Aljasci u petak, navodeći da su strane, uključujući i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskkog, blizu dogovora koji bi mogao okončati sukob koji traje tri i po godine.

Predsjednik SAD otvoren je za trilateralni samit s Putinom i Zelenskim, ali za sada Bijela kuća planira bilateralni sastanak, kako je tražio Putin, rekao je zvaničnik Bijele kuće. Ruski i ukrajinski zvaničnici nisu bili dostupni za komentar o mogućnostima trilateralnog susreta.

Detalji mogućeg dogovora još nisu objavljeni, ali Trump je rekao da bi uključivali „neku razmjenu teritorija na korist obje strane“. To bi moglo zahtijevati od Ukrajine da preda značajne dijelove svoje teritorije, što Zelenski i njegovi evropski saveznici smatraju potezom koji bi samo ohrabrio rusku agresiju.

Potpredsjednik SAD JD Vance sastao se u subotu s britanskim ministrom vanjskih poslova Davidom Lammyjem i predstavnicima Ukrajine i evropskih saveznika u Chevening Houseu, rezidenciji jugoistočno od Londona, kako bi razgovarali o Trumpovoj inicijativi za mir.

Zajedničko saopštenje lidera Francuske, Italije, Njemačke, Poljske, Velike Britanije i Finske te predsjednice Evropske komisije pozdravilo je Trumpove napore, uz naglasak na potrebi održavanja podrške Ukrajini i pritiska na Rusiju.

„Dijelimo uvjerenje da diplomatsko rješenje mora zaštititi vitalne bezbjednosne interese Ukrajine i Evrope“, naveli su.

„Slažemo se da ti vitalni interesi uključuju potrebu za snažnim i vjerodostojnim bezbjednosnim garancijama koje će omogućiti Ukrajini da efikasno brani svoj suverenitet i teritorijalni integritet“, stoji u saopštenju, uz dodatak: „Put ka miru u Ukrajini ne može biti odlučen bez Ukrajine.“

Lideri su naglasili da „ostaju privrženi principu da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom“, te dodali: „Trenutna linija kontakta treba biti polazna tačka pregovora.“

Naveli su da pregovori mogu biti održani samo u kontekstu prekida vatre ili smanjenja neprijateljstava.

’Front nije granica’

Šef kabineta Zelenskog, Andrij Jermak, koji je učestvovao u razgovorima s evropskim liderima i američkim zvaničnicima, rekao je da je Ukrajina zahvalna na njihovom konstruktivnom pristupu.

„Prekid vatre je neophodan – ali front nije granica“, poručio je Jermak na platformi X, ponovivši stav Kijeva da će odbiti bilo kakve teritorijalne ustupke Rusiji.

Jermak je takođe zahvalio Vanceu na „poštovanju svih stavova“ i naporima ka „pouzdanom miru“.

Evropski predstavnici iznijeli su kontraprijedlog, rekao je jedan evropski zvaničnik, ne želeći otkriti detalje.

List The Wall Street Journal objavio je da kontraprijedlog uključuje zahtjev da prekid vatre mora nastupiti prije bilo kakvih drugih koraka i da svaka teritorijalna razmjena mora biti recipročna, uz čvrste bezbjednosne garancije.

„Ne možete započeti proces ustupanjem teritorije usred borbi“, citirao je list evropskog pregovarača.

Američki zvaničnik izjavio je da su višesatni sastanci u Cheveningu „doveli do značajnog napretka ka cilju predsjednika Trumpa da okonča rat u Ukrajini, uoči predstojećeg sastanka predsjednika Trumpa i predsjednika Putina u Aljasci“.

Bijela kuća nije odmah odgovorila na pitanje o evropskim kontraprijedlozima.

Britanski premijer Keir Starmer i francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarali su i obećali da će raditi na „pravednom i trajnom miru“ u Ukrajini i „nepokolebljivoj podršci“ Zelenskiyju, dok su pozdravili Trumpove napore da okonča borbe, saopštio je portparol Downing Streeta.

Talasi poziva

Nije bilo jasno šta je konkretno dogovoreno u Cheveningu, ali Zelenskiy je sastanak nazvao konstruktivnim.

„Put ka miru za Ukrajinu treba biti utvrđen zajedno i samo zajedno s Ukrajinom, to je ključni princip“, rekao je u svom večernjem obraćanju građanima.

Macron je naglasio potrebu da Ukrajina ima ulogu u svakim pregovorima.

„Budućnost Ukrajine ne može biti odlučena bez Ukrajinaca, koji se već više od tri godine bore za svoju slobodu i bezbjednost“, napisao je na X nakon, kako je naveo, razgovora sa Zelenskiyjem, njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom i Starmerom. „Evropljani će takođe nužno biti dio rješenja, jer je i njihova bezbjednost u pitanju.“

Zelenskiy je uputio niz poziva saveznicima Ukrajine nakon što je Trumpov izaslanik Steve Witkoff posjetio Moskvu u srijedu, gdje je, prema Trumpu, postignut „veliki napredak“.

Ukrajina i EU odbile su prijedloge koje smatraju previše popustljivim prema Putinu, čije su trupe izvršile invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. Rusija opravdava rat navodnim prijetnjama svojoj bezbjednosti zbog približavanja Ukrajine Zapadu.

Kijev i zapadni saveznici tvrde da je invazija imperijalistički pokušaj otimanja teritorije.

Moskva je proglasila pripajanje četiri ukrajinska regiona – Luhansk, Donjeck, Zaporožje i Herson – kao i crnomorskog poluostrva Krima, koje je anektirano 2014.

Skepsa o sprovođenju sporazuma

Ruske snage ne kontrolišu u potpunosti teritoriju u ta četiri regiona, a Rusija zahtijeva da Ukrajina povuče trupe iz dijelova koje još drži.

Ukrajina navodi da njene trupe i dalje drže mali dio ruske Kurske oblasti, godinu dana nakon što su prešle granicu kako bi pokušale dobiti pregovaračku prednost. Rusija tvrdi da je u aprilu protjerala ukrajinske snage iz Kurska.

Tatiana Stanovaya, viši saradnik Carnegie Russia Eurasia Centra, rekla je da je aktuelni mirovni pokušaj prvi „manje-više realističan“ pokušaj zaustavljanja rata, ali je ostala skeptična po pitanju sprovođenja dogovora.

„Gotovo da nema sumnje da bi nove obaveze mogle biti pogubne za Ukrajinu“, navela je.

Žestoke borbe vode se duž više od 1.000 kilometara duge linije fronta na istoku i jugu Ukrajine, gdje ruske snage drže oko petinu teritorije zemlje.

Ruske trupe polako napreduju na istoku Ukrajine, ali njihova ljetnja ofanziva do sada nije uspjela ostvariti veliki prodor, navode ukrajinski vojni analitičari, prenosi Reuters.R