Desetine hiljada demonstranata učestvovale su u protestima širom Turske nakon što je glavni rival turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, Ekrem Imamoglu, zvanično uhapšen i optužen za korupciju.
Ekrem Imamoglu, gradonačelnik Istanbula, trebao je biti izabran kao predsjednički kandidat Republikanske narodne stranke (CHP) za izbore 2028. godine na glasanju u nedjelju. Kao odgovor na njegovo hapšenje, u nedjelju navečer eskalirali su protesti, što je dovelo do najžešćih nemira koje je zemlja doživjela u više od deset godina – demonstrantima su ispaljeni suzavci i gumeni metci.
Imamoglu je rekao da su optužbe protiv njega politički motivisane.
"Nikada neću pokleknuti", napisao je na X platformi prije nego što je bio upućen u pritvor.
Erdogan je osudio demonstracije i optužio CHP za pokušaj "uznemiravanja mira i polariziranja naroda".
Mase su se okupile ispred gradske vijećnice u Istanbulu u nedjelju navečer po peti put, mašući turskim zastavama i pjevajući ispred reda specijalnih policajaca.
Policija je koristila vodene topove protiv nekih demonstranata i biber sprej.
Imamogluova supruga, Dilek Kaya Imamoglu, obratila se velikim masama ispred gradske vijećnice, govoreći demonstrantima da je "nepravda" koju je njen muž doživio "dotakla svaku savjest".
Demonstracije kao odgovor na hapšenje Imamoglua su najveće u zemlji još od Gezi protesta 2013. godine, koji su počeli u Istanbulu zbog rušenja lokalnog parka.
Prema podacima francuske novinske agencije AFP, protesti su se održali u najmanje 55 od 81 turskih provincija, što čini više od dvije trećine zemlje.
Imamoglu je bio jedan od više od 100 ljudi, uključujući druge političare, novinare i biznismene, koji su uhapšeni kao dio istrage u srijedu. On je zvanično uhapšen u nedjelju i optužen za "osnivanje i vođenje kriminalne organizacije, primanje mita, iznudu, nezakonito snimanje ličnih podataka i namještanje tendera".
Upućen je u pritvor do suđenja. AFP i lokalni mediji javljaju da je prebačen u zatvor u Silivriji. Imamoglu je također suspendovan sa svoje funkcije gradonačelnika, saopštilo je tursko ministarstvo unutrašnjih poslova.
Imamoglu je na društvenim mrežama kritikovao svoje hapšenje kao "crnu mrlju na našoj demokratiji" i rekao da se pravosudni postupak ne poštuje.
Pozvao je ljude širom zemlje da se pridruže protestima i učestvuju u nedeljnom glasanju.
U poruci koju je putem svog advokata podijelio na X u nedjelju, Imamoglu je poslao pozdrave onima koji protestuju i rekao da su birači pokazali da je Turska "dovoljno" toga što je Erdogan na vlasti.
Imamoglu je bio jedini kandidat u CHP-ovom izboru za predsjedničkog kandidata.
Hapšenje ne utiče na kandidaturu, ali šta ako bude osuđen?
Hapšenje ga ne sprječava da bude kandidat i izabran za predsjednika, ali ako bude osuđen po bilo kojoj od optužbi, neće moći da se kandiduje.
CHP je saopštio da je gotovo 15 miliona ljudi glasalo u nedjelju.
CHP je rekao da je oko 1,6 miliona glasova došlo od njegovih članova, dok su ostali glasovi bili od nečlanova stranke na posebnim biračkim kutijama za one koji su željeli da pokažu solidarnost sa Imamogluom.
BBC ne može nezavisno da potvrdi ove podatke.
Čekajući da glasaju, 38-godišnja Aslihan rekla je za AFP: "Nećemo podleći očaju".
Na X-u, Imamogluova supruga je podijelila slike sebe dok glasa i pozvala zemlju da glasa za "demokratiju, pravdu i budućnost".
Riot policija sukobila se sa demonstrantima nakon zalaska sunca.
Imamoglu je viđen kao jedan od najopasnijih rivala Erdoganu, koji je na vlasti u Turskoj već 22 godine kao premijer i predsjednik. Međutim, zbog ograničenja mandata, Erdogan ne može ponovo da se kandiduje za funkciju 2028. godine, osim ako ne promijeni ustav.
Ministarstvo pravde je osudilo one koji povezuju Erdogana sa hapšenjima, insistirajući na nezavisnosti pravosudnog sistema. U nedjelju, odjeljenje za globalne vladine poslove X-a saopštilo je da se protive "mnogim sudskim naredbama" turskog regulatora za komunikacije koje blokiraju više od 700 naloga na ovoj platformi, uključujući naloge turskih političara i novinara.
X je saopštoio da je ovaj potez "nezakonit, a također ometa milijone turskih korisnika u pristupu vijestima i političkom diskursu u svojoj zemlji".
Univerzitet u Istanbulu je u utorak saopštio da povlači Imamogluov diplomu zbog navodnih nepravilnosti. Ako to bude potvrđeno, ovo bi dovelo u pitanje njegovu sposobnost da se kandiduje za predsjednika, jer turski ustav nalaže da predsjednici moraju imati završeno visoko obrazovanje da bi obavljali tu funkciju.
Imamogluovi advokati rekli su da će se žaliti na ovu odluku Ustavnom sudu i Evropskom sudu za ljudska prava. Vrhovni izborni savjet će odlučiti da li je Imamoglu kvalifikovan za kandidaturu.
Ko je turski opozicioni lider Ekrem Imamoglu?
Tužioci također žele optužiti Imamoglua za "pomoć terorističkoj organizaciji naoružanim sredstvima", ali turski sud je rekao da to trenutno nije potrebno.
CHP je imao de facto savez sa pro-kurdskom Strankom za ljudsku ravnopravnost i demokraciju (DEM) u vezi sa lokalnim izborima prošle godine.
DEM je optužena za povezivanje sa PKK – Kurdistanskom radničkom partijom – što oni negiraju.
PKK je proglasila primirje početkom ovog mjeseca, nakon što je više od 40 godina vodila gerilski rat protiv Turske. PKK je zabranjena kao teroristička organizacija u Turskoj, EU, Velikoj Britaniji i SAD-u.
Više od 300 ljudi je uhapšeno tokom protesta u subotu navečer.
Hiljade su izašle na ulice širom Turske u uglavnom mirnim demonstracijama od Imamogluovog hapšenja u srijedu. Prema turskim vlastima, više od 700 osoba je uhapšeno od početka protesta.
U subotu je jedna mlada žena ispred Imamogluove kancelarije, obučena u crno i sa zaštitnom maskom na licu, rekla za BBC da ne protestuje iz političkih razloga ili jer podržava opoziciju, već da brani demokratiju.
"Došla sam ovdje zbog pravde, zbog slobode. Mi smo slobodni ljudi i turski narod ovo ne može da prihvati. Ovo je protiv naše kulture i ponašanja", rekla je ona.
Druga žena, koja je dovela svog 11-godišnjeg sina na proteste, rekla je da želi da ga uključi jer se brine za njegovu budućnost.
"Svaki dan je sve teže živjeti u Turskoj, ne možemo kontrolisati svoje živote, ne možemo birati koga želimo i nema prave pravde ovdje", rekla je.