Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su juče Nacrt amandmana XVII do XXI na Ustav, koji se odnose na način izbora i sastav Sudskog i Tužilačkog savjeta, kao i na ustavni položaj Centralne banke Crne Gore, čime je napravljen novi korak u sprovođenju reformi neophodnih za nastavak evropskih integracija zemlje.
ADVERTISEMENT
Za utvrđivanje nacrta glasalo je 70 poslanika, dok su protiv bila dva poslanika Demokratske narodne partije (DNP), prenosi RTCG.
Istim brojem glasova usvojeni su i zaključci Ustavnog odbora.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić izjavio je da je postignut politički dogovor da se nakon javne rasprave, koja će trajati najmanje 30 dana, poslanici do 4. septembra izjasne o konačnom tekstu ustavnih amandmana.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović navela je da usvajanjem nacrta nije završen postupak promjene Ustava, već da sada slijedi javna rasprava, nakon koje će biti pripremljen konačan tekst amandmana o kojem će Skupština ponovo odlučivati.
Poslanik DNP-a Milan Knežević ponovio je da njegova stranka neće odustati od zahtjeva da srpski jezik dobije status službenog jezika u Ustavu Crne Gore, zbog čega poslanici DNP-a nisu podržali nacrt amandmana.
Knežević je ocijenio da je Ustav Crne Gore „najveći diskriminacioni dokument“ koji se tiče lingvističke većine i srpskog naroda u Crnoj Gori.
„Ako Crna Gora uđe u Evropsku uniju, a ne izmijenimo Ustav i srpski jezik ne bude službeni, desiće se sljedeće – samo će crnogorski jezik biti službeni i srpski jezik nikad neće biti službeni u EU“, rekao je on i ocijenio da je to nepravda prema lingvističkoj većini.
Poručio je da DNP nema namjeru da odustane od borbe.
„Nemamo ništa protiv ove većine koja se napravila oko ustavnih promjena, ali sigurno nećemo odustati od onoga što smo obećali građanima, a to je zaštita interesa srpskog naroda po svaku institucionalnu cijenu“, rekao je Knežević.
Reforma pravosuđa
Predložene izmjene predstavljaju dio reforme pravosuđa koju Crna Gora sprovodi u okviru pregovora sa Evropskom unijom, radi ispunjavanja završnih kriterijuma za Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava.
Cilj amandmana je da se promijeni način izbora najvažnijih pravosudnih funkcionera i članova pravosudnih tijela kako bi se dodatno ojačala nezavisnost pravosuđa i uskladila ustavna rješenja sa evropskim standardima.
Amandman XVII predviđa da Skupština dvotrećinskom, odnosno u drugom krugu tropetinskom većinom bira i razrješava sudije Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca, četiri člana Sudskog savjeta i četiri člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika.
Amandmani XVIII i XIX mijenjaju sastav i pojedine nadležnosti Sudskog savjeta, a predviđeno je da to tijelo ima predsjednika i devet članova, pri čemu predsjednika između sebe biraju članovi koji nisu sudije, dvotrećinskom većinom.
Amandman XX uređuje novi sastav Tužilačkog savjeta, koji bi imao predsjednika i deset članova iz reda državnih tužilaca, uglednih pravnika, predstavnika nevladinog sektora, Advokatske komore i Ministarstva pravde.
Amandman XXI odnosi se na Centralnu banku Crne Gore i njime se potvrđuje da je ta institucija samostalna i nezavisna organizacija koja za svoj rad odgovara Skupštini.
Postupak izmjene Ustava pokrenut je 7. jula, kada je Skupština podržala inicijativu za ustavne promjene sa 74 glasa. Ustavni odbor je potom utvrdio nacrt amandmana i odlučio da tokom javne rasprave bude zatraženo mišljenje Venecijanske komisije, prije nego što se Skupština u septembru izjasni o konačnom tekstu ustavnih izmjena.
Vlast i opozicija dogovorili su, između ostalog, formiranje radne grupe koja će pratiti primjenu zakona o unutrašnjim poslovima i o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao i da će intenzivirati napore za izbor dvoje sudija Ustavnog suda.
Tokom skupštinske rasprave poručeno je da ustavne izmjene ne smiju biti kamen spoticanja na samom kraju evropskog puta Crne Gore, prenosi RTCG.