Tužna kolona sa deset tabuta u kojima se nalaze posmrtni ostaci žrtave genocida počinjenog u ljeto 1995. godine na području Srebrenice stigla je u Potočare.
ADVERTISEMENT
Kolona sa posmrtnim ostacima krenula je iz Visokog i, kao i prethodnih godina, uz zaustavljanje u Ilijašu, Vogošći, Sarajevu i Srebrenici. Brojni građani izašli su da isprate kolonu na njenom putu ka Potočarima. Ispred zgrade Predsjedništva BiH, uz molitvu i cvijeće, to su učinili i zvaničnici, pojedini ambasadori i predstavnici međunarodnih organizacija, te predstavnici Islamske zajednice u BiH.
Kolona vozila s posmrtnim ostacima deset žrtava zaustavila se kod zgrade Predsjedništva BiH
Potpredsjednik Federacije BiH Igor Stojanović je izjavio je da je i ove godine najvažnija poruka da zločince mora stići ruka pravde, prije ili kasnije.
"Treba da znamo da još uvijek nisu svi zatvoreni i treba da se posvetimo posljedicama i uzrocima onoga zbog čega je došlo do genocida u Srebrenici. Dakle, upravo i na današnji dan, kada ispraćamo posmrtne ostatke žrtava, trebamo o tome razgovarati, ne samo 11. jula, nego i svaki naredni dan, jer je to nešto što je obilježilo generacije, to je nešto čije posljedice živimo i danas. Ne smijemo zaboraviti i moramo raditi na tome da se nikad nikome ne ponovi", izjavio je Stojanović.
Građani su duž Titove ulice i ispred zgrade Predsjedništva BiH u tišini ispratili tabute, odajući počast cvijećem, učenjem Fatihe i minutom šutnje.
Bećirović u UN-u: Sjećanje na genocid u Srebrenici temelj istine, pravde i prevencije
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović poručio je u obraćanju Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija da je usvajanje Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine „trijumf istine i korak prema pravdi“, naglašavajući važnost očuvanja kulture sjećanja i borbe protiv negiranja genocida.
„Genocid nije statistika, to su prekinuti ljudski životi, ljudi sa imenima, porodicama i snovima“, rekao je Bećirović, podsjećajući na stradanje djece i patnju majki koje nikada nisu dočekale svoje najmilije.
Naglasio je da države koje se suočavaju s vlastitom prošlošću pokazuju odgovornost prema budućnosti, dok negiranje sudski utvrđenih činjenica vodi ka nestabilnosti i produbljivanju mržnje.
Bećirović je upozorio da je negiranje genocida „anticivilizacijski čin“ i pozvao na zaštitu integriteta međunarodnog prava i autoriteta međunarodnih institucija.
Govoreći o značaju obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, istakao je da taj datum ima i preventivnu dimenziju, naglašavajući da sprečavanje genocida počinje kroz obrazovanje, kulturu sjećanja i borbu protiv govora mržnje i diskriminacije.
„Bez istine nema povjerenja, a bez pravde nema pomirenja“, rekao je Bećirović.
On je poručio da ideologije koje su dovele do genocida nisu pobijedile, ističući ulogu Majki Srebrenice i međunarodnih sudova u očuvanju istine i pravde.
Na kraju obraćanja naglasio je da sjećanje na Srebrenicu nije samo dug prema žrtvama, već i odgovornost prema budućim generacijama, koje moraju učiti činjenice zasnovane na dokazima i sudskim presudama.
Najmlađa žrtva imala 20 godina, najstarija 56
Posmrtni ostaci dvije žrtve koje će biti ukopane 11. jula u Memorijalnom centru u Potočarima pronađeni su i ekshumirani 1997. godine, dok su posmrtni ostaci ostalih žrtava ekshumirani u periodu od 2001. do 2022. Godine. Najmlađa žrtva imala je 20 godina, najstarija 56.
1. Jusić (Zaim) Senad, rođen 1975. godine.Posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo.
2. Baraković (Ramiz) Muriz, rođen 1973. godine. Posmrtni ostaci ekshumirani su 2005. godine na lokalitetu Budak.
3. Musić (Edhem) Hamed, rođen 1973. godine. Posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Rahunići.
4. Alić (Šemso) Ramo, rođen 1965. godine. Posmrtni ostaci ekshumirani su u lokalitetu Glogova 2001. godine.
5. Osmanović (Osman) Muhidin, rođen 1963. godine. Posmrtni ostaci ekshumirani na lokalitetu Most na rijeci 2008. godine.
6. Ćerimović (Rahman) Huso, rođen 1963. godine. Posmrtni ostaci ekshumirani su u Kamenici 2008. godine.
7. Nukić (Suljo) Nuko, rođen 1957. godine. Posmrtni ostaci ekshumirani na lokalitetu Jelovačka česma 2002. godine.
8. Gušter (Alija) Ahmet, rođen 1954. godine. Posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Turalići.
9. Kunić (Omer) Asim, rođen 1953. Godine. Posmrtni ostaci ekshumirani su 2006. Godine na lokalitetu Kamenica - Čančari.
10. Dautović (Mustafa) Ramo, rođen 1939. godine. Posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine na lokalitetu Kamenica - Čančari.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu, Sud Bosne i Hercegovine i sudovi u Srbiji osudili su 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora za zločine u Srebrenici uključujući i genocid.
Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalima, ratni predsjednik Republike Srpske i komandant Vojske Republike Srpske Radovan Karadžić i Ratko Mladić.