ADVERTISEMENT

Agencija traži četiri učesnika za svoj Analogni program istraživanja Mjeseca i Marsa (MMEA), jednogodišnju simulaciju osmišljenu da oponaša putovanje i život na tim nebeskim tijelima.

Dvanaestomjesečni program, koji će biti održan u Svemirskom centru Johnson u Houstonu, trebao bi početi u augustu 2027. godine, piše CNN.

Iako nije riječ o stvarnom putovanju u svemir, dobrovoljci će živjeti u uslovima sličnim onima u svemiru. Boravit će u skučenim staništima i obavljati zadatke koje imaju astronauti, poput uzgoja biljaka, brige o zdravlju i simulacija svemirskih šetnji.

Glasnogovornik NASA-e rekao je za CNN da će istraživački program pomoći u smanjenju rizika s kojima bi se astronauti mogli suočiti.

"Istraživački dobrovoljci daju ogroman doprinos našem znanju jer pomažu NASA-i da prepozna rizike i ispita mjere kojima se mogu unaprijediti ljudske sposobnosti tokom dugotrajnih svemirskih misija", rekao je.

Iz NASA-e navode da će projekt proučavati i kako se članovi posade prilagođavaju životu prema marsovskom vremenu. Marsovski dan, poznat kao sol, traje oko 40 minuta duže od zemaljskog, a ta razlika može utjecati na san, zdravlje i radnu sposobnost.

Kandidati moraju biti američki državljani ili imati stalni boravak u Sjedinjenim Američkim Državama te imati između 30 i 55 godina, iako će biti razmotreni i kandidati izvan tog raspona.

Također, ne smiju biti viši od 188 centimetara i moraju tečno govoriti engleski jezik. Odabrani učesnici moraju biti spremni na 14-mjesečni boravak u Svemirskom centru Johnson, što uključuje 12 mjeseci u simuliranim staništima te dva mjeseca obuke prije i nakon misije.

Moraju proći rigorozne fizičke i psihološke procjene, ne smiju imati prehrambena ograničenja, a jedan od uslova je i da nemaju historiju mjesečarenja niti korištenja lijekova za spavanje.

NASA traži kandidate s kvalifikacijama sličnim onima koje imaju astronauti. To uključuje diplomu iz inžinjerstva, bioloških nauka, fizike ili matematike. U obzir dolaze i osobe s višim akademskim zvanjima iz STEM oblasti, kao i kandidati s vojnim iskustvom.

Glasnogovornica Kelsey Spivey pojasnila je za CNN da će projekt biti podijeljen u tri faze.

"Prva faza odvijat će se u maketi svemirske letjelice površine 60 kvadratnih metara, gdje će dobrovoljci živjeti kao da putuju sa Zemlje na Mjesec ili Mars", rekla je Spivey.

Četveročlana posada imat će male privatne prostorije za život, rad i spavanje, kao i vlastitu malu kupaonicu.

U drugoj fazi, koja simulira život na površini druge planete, posada se seli u objekat površine 84 kvadratna metra. Tamo će uzgajati vlastite usjeve, brinuti o zdravlju i uvježbavati svemirske šetnje u pješčanom poligonu koji oponaša površinu druge planete.

"Treća faza bit će povratak na Zemlju u istoj letjelici koja je korištena za 'odlazak'", dodala je Spivey.

Iako je NASA do sada provela 28 simulacija svemirskih putovanja i dvije simulacije boravka na površini druge planete, ovo će biti prvi projekt koji objedinjuje oba elementa.

"U ranijim misijama staništa su simulirala već uspostavljenu i veću bazu na površini. Misije MMEA osmišljene su da oponašaju raniju fazu razvoja infrastrukture na Marsu, što će pomoći NASA-i da odgovori i na pitanja o kratkoročnim ciljevima buduće baze na Mjesecu", pojasnila je Spivey.

Jedan od učesnika prethodne simulacije bio je Nathan Jones, ljekar iz Illinoisa. On je 2021. godine, radeći noćne smjene, naišao na poziv za dobrovoljce. Dvije godine kasnije postao je medicinski oficir posade u Mars Dune Alpha, NASA-inom simuliranom marsovskom staništu površine 158 kvadratnih metara.

Za CNN je rekao da je to iskustvo dodatno učvrstilo njegovu želju da jednog dana postane astronaut te da bi bio zainteresovan i za komercijalni let u svemir.

Ipak, jednogodišnja simulacija donijela je 43-godišnjem Jonesu i brojne emocionalne izazove, a najteže mu je palo odvajanje od supruge i djece.

"Bilo je teško propustiti važne događaje poput rođendana, praznika, diploma, sahrana i vjenčanja", rekao je.

Dodao je da je nakon završetka misije počeo više cijeniti jednostavne stvari u životu.

"NASA-ina hrana bila je dobra, ali jelovnik je bio ograničen i ništa nije bilo svježe osim male količine povrća koje smo sami uzgojili. Tokom misije nije bilo ni sunca ni vjetra. Zato sam nakon završetka misije počeo mnogo više cijeniti takve stvari", zaključio je.