Evropska komisija potvrdila je da je primila pismo njemačkog kancelara Fridriha Merca u kojem predlaže dodjeljivanje statusa "pridružene članice" Ukrajini, kao i statusa posmatrača državama Zapadnog Balkana. Portparol Evropske komisije Gijom Mersije izjavio je da Komisija pozdravlja činjenicu da se ova diskusija vodi među državama članicama i da ovo pokazuje da postoji snažna posvećenost država članica da proširenje što prije postane stvarnost.
ADVERTISEMENT
Šta Mercov prijedlog znači za zemlje regije i da li se mijenjaju pravila igre u Briselu?
Fridrih Merc predlaže model po kojem bi Ukrajina ušla u institucije Evropske unije i prije punopravnog članstva, bez prava glasa, ali sa stvarnim mjestom za stolom. Za Zapadni Balkan – status posmatrača: više evropskog novca i postepeno uključivanje u tržište, ali i dalje bez odlučivanja.
"Zamisliv je povlašteni pristup unutrašnjem tržištu i bliže veze s evropskim institucijama u svakodnevnom procesu donošenja odluka, status posmatrača u svim relevantnim institucijama EU-a, te održavanje zajedničkih sjednica Evropske komisije ili Evropskog parlamenta s predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana o pitanjima koja se direktno tiču te regije," napisao je njemački kancelar.
Srbija je kandidat već više od decenije. Otvorila je 22 od 35 poglavlja, ali proces stoji u mjestu. Kočnice su: spoljna politika, vladavina prava i dijalog sa Prištinom. Jedan od izazova novog pristupa, upozorava se, jeste to što bi zemlje mogle ostati u svojevrsnoj čekaonici bez jasnog datuma ulaska.
"Pristup jedinstvenom tržištu i slobodnije kretanje građana, usluga i roba, to je nešto što bi svakako imalo veliki efekat po našu privredu, prije svega, a vjerujem da bi imalo efekta i po evrooptimizam građana kada bi uvidjeli konkretne benefite. Ovo je zahuktavanje one politike koja je već do sada negdje bila sprovođena, a to je politika postepene integracije država kandidata u EU. Mercov prijedlog je samo platforma oko koje dalje treba da razgovaraju države članice," kaže Marko Todorović iz Centra za evropske politike.
Crna Gora je najdalje otišla. Otvorila je sva poglavlja, zatvorila više od 14 i i dalje cilja 2028. godinu kao mogući ulazak u Evropsku uniju.
"Mislim da se to na Crnu Goru ne odnosi ili se ne bi trebalo odnositi zato što imamo jasne pokazatelje kako je CG ispunjavala sve neophodne uslove i išla u taj proces pregovaranja po jednim kriterijumima i mislim da ni EU ne bi išlo naruku da mijenja ta pravila, a da li bi se to odnosilo na druge države koje su jako daleko od ovog procesa, kao što su Kosovo ili BiH, moguće da da," rekla je politikolog Nikoleta Đukanović.
Bosna i Hercegovina dobila je kandidatski status prije četiri godine, potom i zeleno svjetlo za pregovore, koji nikada nisu počeli. Reforme kasne, a evropski uslovi ostaju neispunjeni. Poznavaoci prilika u zemlji ocjenjuju da Mercov prijedlog ne donosi suštinski zaokret, već je pokušaj da se ublaži dugotrajno čekanje zemalja u „predsoblju” Evropske unije.
"Konkretno, BiH je kroz sve ove godine uslovljavana, kako se koja faza završavala, stizali su neki uslovi, tako da BiH kao ovako složena struktura neke stvari čak ne može da riješi, pogotovo one koje zadiru u ustavna uređenja, a i to je negdje očekivano od EU, tako da to potvrđuje ono što smo rekli – da će taj proces trajati duže vrijeme," smatra Bojan Šolaja iz Centra za međunarodne studije u Banjaluci.
EU suočava se i sa unutrašnjim izazovima i sve češće se postavlja pitanje ima li kapacitet da primi nove članice, ocjenjuju pojedini sagovornici. Ostaje i dilema postoji li politička volja među svim liderima za Mercov prijedlog, ali poruke o novim modelima proširenja pojedini pak vide kao pokušaj da se proces pridruživanja EU oživi i ubrza.