ADVERTISEMENT

Glamočić je nakon sastanka novinarima rekao da je vođen konstruktivan dijalog i da ga raduje što jedno od udruženja, a to su povrtari imaju realne zahtjeve i da oni mogu da se ispune.

Oceijnio je da razgovori nisu završeni i da je ovo samo prva runda.

"Naš narod ima jednu izreku, koja kaže - kako sam se nadala, dobro sam se udala. Nisam ja ni očekivao da je većina od ovih udruženja uopšte i došla da bi se dogovorila. Ja sam pokušao da im objasnim, da jednostavno pokušamo razdvojiti politiku od poljoprivrede. Danas pričamo o poljoprivredi, a politika kad dođe vrijeme izbora. Nažalost neka od udruženja to nisu htjeli, ali uspjeli smo da kažemo da vodimo jedan vrlo, po meni, konstruktivan dijalog, skoro sat i po do dva vremena, iako su već neki pokušali da napuste bukvalno poslije 20 minuta", rekao je on.

Poljoprivrednici koji su prethodnih dana protestovali i blokirali pojedine puteve u Srbiji traže da se hitno stopira uvoz svih poljoprivrednih proizvoda, da država otkupi postojeće viškove u robne rezerve, da se uvedu kvote, a traže i rješavanje problema otkupa mlijeka za sve proizvođače kojima je otkup obustavljen, uz obavezu otkupljivača da nastave preuzimanje svih količina.

Jedan od zahtjeva je i sprovođenje odgovornosti prema svim licima koja su svojim djelovanjem učestvovala u urušavanju i uništavanju primarne poljoprivredne proizvodnje, čime su direktno ugrozila egzistenciju poljoprivrednika.

Ministar je istakao da je kamen spoticanja bilo to što su praktično udruženja mljekara došla sa četiri zahtjeva koja su ultimativna i da jedini zahtjev od njih koji je mogao da prihvati jeste da se sprovede odgovornost.

"Ovim putem obraćam se nadležnim organima koji to mogu da sprovedu. Ja sam spreman prvi na čelu ministarstva da odgovaram ako sam bilo šta učinio protiv države Srbije i doveo poljoprivrednike u problem", rekao je on.

Naveo je da je prvi zahtjev kojim se traži da se zabrani uvoz prehrambenih proizvoda u Srbiju nešto što je nemoguće a to su, prema njegovim riječima potvrdili čak i ljudi koji se politički ne slažu sa njim poput Gorana Ješića, profesorke Danice Popović.

"I oni su rekli da su to zahtjevi koji nisu racionalni, koji su nemogući za ispunjavanje. Ako mi zabranimo uvoz robe u Srbiju, kontra mjera će biti da se zabrani sav izvoz iz Srbije, a mi smo zemlja koja mnogo više izvozi poljoprivrednih proizvoda u Evropu nego što uvozi", objasnio je Glamočić.

Kada je riječ o drugom zahtjevu, da se uvedu kvote i da se vrate cijene, rekao je da za kvote važi isti princip kao i za zabrane i da je tako nešto nemoguće uraditi, pogotovu jer se, kako je naveo, ne može dokazati poremećaj.

Ovo zato što je Srbija prošle godine za 28 odsto manje uvezla, a u januaru mjesecu je za dva puta manje uvezla mliječnih proizvoda nego u januaru 2024. godine.

"Mi zapravo imamo problem što Evropa svoje jeftine proizvode plasira u zemlje u okruženju, u Makedoniju, u Crnu Goru, u Bosnu i Hercegovinu, i onda mi ne možemo da budemo konkurentni u izvozu. Zato dolazi do pada cijene mlijeka", rekao je on.

Dodao je da su neka udruženja pomiješala politiku i poljoprivedu i da on tu vidi problem.

Ponovio je da Srbija ima najveće podsticaje u svijetu kada je u pitanju mliječno stočarstvo.

"Ja razumijem da je teško, ali šta onda drugi da kažu. Jednostavno, to je poremećaj koji nastupi usled poremećaja na relaciji između Kine i Evropske unije. Sjedinjene Države su uvele carinu i cijela Evropa ispašta. Mi ne možemo regulisati tržište, ne možemo natjerati mljekare da otkupe mlijeko po 60-70 dinara, kad poslije to mlijeko ne mogu nikome da prodaju", naglasio je Glamočić.

Dodao je da Srbija sa Evropskom unijom ima problem u izvozu, a ne u uvozu.

Naveo je i da će od jeseni druga rata po hektaru za povrtare, voćare, vinogradare, cvjećare koji rade intenzivno biti znatno veća od one koju će dobiti oni koji se bave klasičnom ratarskom proizvodnjom.

Ocijenio je da razgovori nisu završeni i da je ovo samo prva runda.

"Treba da razgovaramo. Institucije sistema su mjesta gdje treba da razgovaramo. Meni nije teško da vodimo dijalog, a ne daj Bože da se desi da neko nastrada. Imali smo scene gdje se neki nisu po četiri dana trijeznili, gdje su po traktorima igrali, ne daj Bože da neko nastrada. Jedan danas nije došao od njih zato što je doživio moždani udar. Da li treba neko da umre?", zapitao je ministar.

Ocijenio je da Srbija nije uzrokovala ono što se dešava već da daje najveće podsticaje, a da ne može da utiče na ono što se dešava na svjetskoj sceni, ni na rat u Ukrajini, ni na trgovinske mjere između Amerike, Kine i slično.

"Da li im je teško? Jeste. Da li treba dati više? Da. Ali oni čak i ne traže novac. Oni su zadovoljni mjerama, samo traže da zabranimo uvoz, ali onda ugrožavamo cijelu državu, jer bi od tog istog momenta dobili kontra mjere od Evrope i ne bi mogli da izvezemo ni maline ni jabuke ni vino ni med ni bilo šta iz Srbije", rekao je Glamočić.

Poljoprivrednike koji su najavljivali radikalizaciju protesta pozvao je da to ne čine, zato što, kako je naveo, time ne čine dobro ni sebi, a sprečavaju građane da se kreću i da obavljaju svoje redovne poslove.

"Moj apel njima je da to ne čine. Mi im stojimo na raspolaganju ako žele da razgovaraju, ali o stvarima o kojima možemo razgovarati i šta možemo da učinimo. Međutim na ultimatume jednostavno ne pristajemo i ne možemo da ugrozimo sve građane u Srbiji zarad jedne grane ili zarad jedne grupe ljudi koja drugačije misle", rekao je on.

Proizvođači mlijeka sedmi dan u Mrčajevcima traktorima blokiraju Ibarsku magistralu nezadovoljni stanjem na tržištu mlijeka, a prethodnih dana blokrali su i neke druge putne pravce.