ADVERTISEMENT

Goran Radosavljević, profesor na Fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju (FEFA) u Beogradu, ističe da se ne radi o klasičnom sporazumu o slobodnoj trgovini, koji reguliše ne samo protok roba, već i investicije, kretanje ljudi i kapitala.

"On stvara osnovu za bolju saradnju između ove dvije zemlje, da tako nazovemo, ako EU posmatramo kao jednu zemlju. Naravno, treba još da se ratifikuje, ali on je dobra osnova. Otvara mogućnost za dalji rast spoljnotrgovinske razmjene", naglašava Radosavljević.

Profesor podsjeća da je tokom posljednjih 20 godina Indija i Evropska unija intenzivno pregovarale o sporazumu, a u posljednjih 10 godina obim spoljnotrgovinske razmjene porastao je gotovo 90 odsto.

"Evropa očekuje da duplira svoj izvoz u Indiju do 2032. godine, što će ovaj sporazum svakako da podrži. U ovom trenutku, Indija je značajan, ali ne i top pet tržišta za EU. Evropska unija očekuje da diversifikuje svoj izvoz, između ostalog prema Indiji i Merkosuru", dodaje Radosavljević.

On ističe da je trgovinska razmjena između EU i Indije do sada bila prilično ujednačena, ali se očekuje da se to promijeni, kako bi EU povećala izvoz.

"Značajno je to i za standardizaciju trgovine. Preduzeća će moći mnogo ranije i lakše da sarađuju, jer će taj ugovor standardizovati neke načine trgovine, procedure, prava svojine i slično. Dakle, otvoriće mogućnost za bolje poslovne odnose i dugoročnu saradnju", naglašava Radosavljević za Euronews Srbija.

Upitan zašto je sporazum postignut tek sada, profesor objašnjava da ovi sporazumi nikada nisu jednostavni, posebno kada se radi o tako kompleksnim ekonomijama.

"Evropa je kompleksna zajednica i proces ratifikacije će vjerovatno trajati. Vjerovatno se čekalo da obim spoljnotrgovinske razmjene poraste na nivo gdje je sada normalan korak da se to desi. Takođe, geopolitički odnosi u svijetu u ovom trenutku, gdje Evropa pokušava da diversifikuje svoja izvozna tržišta, a Indija da uđe na drugo ili treće najveće tržište na svijetu, uticali su da se ovakvi sporazumi postignu", objašnjava Radosavljević.

Profesor takođe ističe značaj tržišta usluga, koje postaje sve važnije u svjetskoj ekonomiji, naročito u okviru odnosa EU i Indije.

"Slična situacija je bila i sa Merkosurom, gdje su pregovori trajali 25 godina. Sada su stekli uslove da se ti sporazumi ratifikuju i počnu primjenjivati, što je naročito bitno za sektor usluga", dodaje Radosavljević.

"Evropa i Kina potpisuju sporazume o slobodnoj trgovini, dok SAD uvodi carine"

Govoreći o globalnoj ekonomiji i ulozi SAD, profesor primjećuje interesantnu promjenu u posljednjih nekoliko godina.

"Evropa i Kina potpisuju sporazume o slobodnoj trgovini, dok Amerika uvodi carine. To je potpuno suprotan proces od onog prije 20-30 godina. Prethodno su tržišta Evrope i SAD-a činila više od 50 odsto svjetske razmjene, a sada Kina i Indija rastu, pa se postavlja pitanje koje zemlje će popuniti rastuće tržište", ističe on.

Radosavljević navodi da Indija trenutno ima BDP manji od Njemačke, ali da se očekuje njen rast od 6-7 odsto godišnje, što će u narednih 50 godina vjerovatno učiniti Indiju četvrtom najvećom ekonomijom svijeta.

Kada je riječ o izazovima, Radosavljević ukazuje na osjetljivost poljoprivrede u EU, posebno u Francuskoj i Poljskoj.

"Sporazum će se primijenjivati narednih 25 godina i neće preko noći ukinuti carine za najveći broj proizvoda. Za 10-15 odsto proizvoda carine će ostati zaštićene još dugi niz godina", napominje profesor, dodajući da se radi o tržištu od 500-600 miliona stanovnika.

Profesor zaključuje da sporazum nije samo trgovinski okvir, već i širi sporazum koji reguliše investicije i mnoge druge oblasti.

"To je dobro i za Evropljane i indirektno može uticati i na nas. Ovo je prilika za diversifikaciju tržišta i razvoj dugoročne saradnje između Evrope i Indije, što će u globalnom kontekstu doprinijeti ekonomskom rastu i stabilnosti", ističe Radosavljević.

"Evropa sada, okretanjem ka Istoku i Indiji, diversifikuje svoja tržišta i kreira mogućnosti za rast spoljnotrgovinske razmjene. Kina, Rusija i SAD već su prisutne, a Evropa će biti aktivnija na tom tržištu", dodaje profesor.