U Crnoj Gori i dalje traju napori na gašenju požara, dok policija intenzivno radi na identifikaciji i procesuiranju odgovornih osoba. Uprava policije je saopštila da je identifikovan 49-godišnji muškarac koji je priznao da je podmetnuo požar na Zabjelu u Podgorici. Također, saslušana su tri maloljetnika, od kojih je jedan, mlađi od 14 godina, odgovoran za požar u Zeti.
Dok se čeka pomoć italijanskih kanadera, vlasti upozoravaju da je u većini slučajeva uzrok požara ljudski faktor, što ukazuje na ozbiljan problem piromanije i neodgovornog ponašanja.
Psihologinja Stela Burzanović naglašava važnost prevencije i rada na mentalnom zdravlju kako bi se ovakvi incidenti sveli na minimum. Ona objašnjava da je piromanija, kao poremećaj impulsa, povezana s nekontrolisanim nagonima za paljenjem vatre radi emocionalnog olakšanja, piše Euronews.rs.
„Ako govorimo o pojmu piromanije, to nam govori da treba primijeniti holistički pristup i raditi preventivno na samom mentalnom zdravlju. Istraživanja su pokazala da dvije trećine požara izazove ljudski faktor“, navodi Burzanović i dodaje da piromaniju karakterišu porivi da se posmatra vatra i osjećaj olakšanja koji iz toga proizlazi, bez jasnih motiva.
Burzanović ističe da su kazne neophodne, ali da je dugoročno rješenje u radu na mentalnom zdravlju pojedinaca.
„Apsolutno da kazne moraju postojati, ali ako želimo dugoročno raditi sa pojedincima, onda moramo raditi i na mentalnom zdravlju – uključujući farmakoterapiju i razne psihološke procese kako bi se otkrili uzroci i simptomi“, objašnjava ona.
Posebno se osvrnula na maloljetnike, kod kojih ovakvo ponašanje može biti posljedica nedostatka kontrole impulsa, frustracija ili antisocijalnih poremećaja.
„Ako je u pitanju grupa, moguće je da ih vodi želja da ispadnu ‘mangupi’ ili da doprinesu razbuktavanju situacije“, kaže Burzanović, naglašavajući važnost roditeljske uloge u vaspitanju i socijalizaciji djece.
Porodica, prema njenim riječima, ima ključnu ulogu u sprečavanju ovakvih ponašanja.
„Roditelji su ključni u procesu socijalizacije. Porodica je temelj za razvoj i rast djece“, ističe ona, dodajući da nedostatak kvalitetnih odnosa i jasnih normi može dovesti do negativnih ponašanja u adolescenciji.
Burzanović također upozorava na utjecaj medija, koji često prenose negativne informacije, što može izazvati strah, anksioznost ili depresiju.
„Treba svesti na minimum čitanje negativnih vijesti. Trebamo se informisati, ali i znati šta i koga čitamo, te otvoreno govoriti o emocijama“, savjetuje ona, pozivajući na dijalog i podršku stručnjaka.