Povodom 30. godišnjice vojne operacije ‘Oluja‘, više organizacija za ljudska prava u ponedjeljak je na zagrebačkom Trgu bana Jelačića održalo polusatnu antiratnu akciju, upozoravajući na ratne zločine počinjene nad civilima srpske nacionalnosti i nedostatak institucionalnog suočavanja s prošlošću.
Akciju su organizirali Centar za žene žrtve rata – ROSA, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije – UDIK iz Sarajeva, Centar za građansku hrabrost, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću te Ženska mreža Hrvatske.
"Zločini u ‘Oluji’ su odgovornost Hrvatske. Suočavanje društva mora biti utemeljeno na činjenicama o počinjenim ratnim zločinima i politici etničkog čišćenja", poručile su organizacije u zajedničkom saopštenju, prenosi Jutarnji list.
Podsjetile su da su za vrijeme i nakon operacije ‘Oluja‘ "pripadnici hrvatskih oružanih snaga i civili počinili ratne zločine nad civilima srpske nacionalnosti, od kojih mnogi nikada nisu procesuirani."
Prema podacima Documente, najviše je stradalo civila srpske nacionalnosti – ukupno 1.747 osoba. Hrvatskih žrtava bilo je 466, među kojima je većina bila vojnici.
"Izražavamo suosjećanje sa žrtvama rata počinjenima u naše ime", naglasili su organizatori i upozorili da Republika Hrvatska, kako navode, nije utvrdila sve činjenice o zločinima počinjenima tokom i nakon akcije.
Ističu kako se presuda Haškog tribunala u slučaju Gotovina i drugi "često pogrešno tumači kao potpuna oslobađajuća presuda, bez daljnjeg istraživanja činjenica i odgovornosti."
"Već trideset godina nije došlo do pomaka u suočavanju s činjenicama. Naprotiv – zaborav, relativizacija i mitologizacija povećavaju podjele i nacionalizam", poručili su organizatori.
Zatražili su sustavno prikupljanje, provjeru i objedinjavanje podataka o ratnim zločinima iz svih dostupnih izvora, uključujući državne i nevladine institucije, kako bi javnost imala uvid u stvarne razmjere stradanja i odgovornosti.
Organizacije su upozorile i na "porast militarizacije društva, uz istodobno izostajanje istinske društvene refleksije o posljedicama rata."
"Kao društvo ne možemo graditi mir dok negiramo istinu i ignoriramo patnje svih žrtava", zaključuje se u saopštenju.