ADVERTISEMENT

Oboljevanje od gripe ili COVID-19 povećava rizik od srčanog ili moždanog udara u narednim sedmicama, prema novoj analizi koja mapira kako virusi mogu utjecati na zdravlje srca.

Istraživači već dugo znaju da virusi poput humanog papiloma virusa (HPV) i hepatitisa B mogu uzrokovati rak, ali veze s drugim zdravstvenim problemima, poput srčanih bolesti, predstavljaju veću misteriju.

Najnovija analiza prikupila je podatke iz 155 studija. Ona ukazuje na to da postoje rizici za zdravlje srca povezani s infekcijama širokog spektra, poput gripe, koronavirusa, HIV-a, hepatitisa C i virusa varicella zoster, koji uzrokuje herpes zoster i vodene kozice.

„Naša studija je otkrila da su akutne i kronične virusne infekcije povezane s kratkoročnim i dugoročnim rizicima od kardiovaskularnih bolesti, uključujući moždane i srčane udare“, rekao je u izjavi Kosuke Kawai, glavni autor studije i epidemiolog na Univerzitetu Kalifornije u Los Angelesu, prenosi Euronews Health.

U mjesecu nakon dijagnoze gripe, ljudi imaju četiri puta veću vjerovatnoću da dožive srčani udar i pet puta veću vjerovatnoću da dožive moždani udar, prema studiji koja je objavljena u časopisu Journal of the American Heart Association.

Studija je pokazala da imaju tri puta veću vjerovatnoću da dožive srčani ili moždani udar u roku od 3,5 mjeseca nakon što dobiju COVID-19, a rizici ostaju veći godinu dana nakon infekcije.

U međuvremenu, povišeni rizici bili su niži, ali su postojali za osobe s kroničnim infekcijama.

Rizici od srčanog udara bili su 60 posto veći za osobe s HIV-om, 27 posto veći za osobe s hepatitisom C i 12 posto veći za osobe s herpes zosterom najmanje pet godina kasnije.

Kawai je rekao da su nalazi „klinički relevantni“ s obzirom na broj ljudi pogođenih ovim kroničnim virusnim infekcijama.

Globalno je bilo oko 1,3 miliona novih HIV infekcija u 2024. godini, a oko milion novih infekcija hepatitisom C se prijavljuje godišnje.

U međuvremenu, procjene objavljene 2021. godine pokazale su da širom Evrope postoji otprilike šest do deset novih slučajeva herpes zostera godišnje na svakih 1.000 ljudi.

To znači da „povećani rizik povezan s tim virusom prevodi se u veliki broj dodatnih slučajeva kardiovaskularnih bolesti na nivou populacije“, rekao je Kawai.

Virusne infekcije aktiviraju imunološki sistem, potičući ga da oslobađa molekule koje povećavaju protok krvi kako bi se borio protiv virusa. To uzrokuje upalu – vidljivu kao crvenilo, oticanje i toplina – i zgrušavanje krvi.

Međutim, istraživači su rekli da upala i zgrušavanje krvi također mogu ometati funkcioniranje srca, što bi moglo objasniti zašto rizici od srčanog i moždanog udara ostaju veći nakon infekcija.

Napomenuli su da još uvijek nema jasnih dokaza o tome da li drugi virusi, uključujući dengu, HPV, citomegalovirus, koji mogu uzrokovati urođene mane, i herpes simplex 1, koji uzrokuje herpes, povećavaju rizik za zdravlje srca.

Studija je pokazala da postoje načini za smanjenje ovih rizika, a vakcinacija protiv gripe, COVID-19 i herpes zostera nudi obećavajuće rezultate. Upravljanje upalom općenito također bi moglo biti ključno.

Na primjer, u pregledu iz 2022. godine, ljudi koji su primili vakcinu protiv gripe imali su 34 posto manji rizik od smrti ili hospitalizacije zbog kardiovaskularnog problema u poređenju s ljudima koji su primili placebo ili lažnu vakcinu.

Općenito, vakcinacija bi mogla biti posebno korisna za ljude koji već imaju srčane bolesti ili druge faktore rizika, rekao je Kawai.

„Preventivne mjere protiv virusnih infekcija, uključujući vakcinaciju, mogu igrati važnu ulogu u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti“, rekao je Kawai.