U svijetu se obilježava sedmica svjesnosti o antibioticima (World Antibiotic Awareness Week, WAAW). Uspostavila ju je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), a prvi put je obilježen 2015. godine, u cilju unaprjeđivanja globalne svijesti o važnosti odgovorne uporabe antibiotika i prijetnji koju predstavlja rastuća otpornost na antibiotike (AMR). WHO je prepoznao problem antibiotske rezistencije kao jednu od najvećih prijetnji javnom zdravlju u 21. vijeku. Svjetska nedjelja svjesnosti o antibioticima pruža platformu za širenje informacija o tome kako bakterije mogu razviti otpornost na antibiotike, što otežava liječenje infekcija, povećava smrtnost i košta ekonomiju.
ADVERTISEMENT
Obilježavanje se organizuje svake godine u novembru, u drugoj sedmici. U njemu učestvuju različite zemlje, zdravstvene organizacije, vladine agencije, nevladine organizacije, kako bi edukovale i podigle svijest o odgovornoj upotrebi antibiotika.
Kampanje tokom ove sedmice obuhvata različite aktivnosti, uključujući seminare, publikovanje obrazovnih materijala, intervjue, događaje na društvenim mrežama i druge oblike javne edukacije, a cilj im je smanjiti neodgovornu uporabu antibiotika u svim sektorima, uključujući zdravstvo, poljoprivredu i veterinu.
Tema za 2024. godinu je „Edukujte se. Zagovarajte. Djelujte sada.“, sa pozivom na hitnu zajedničku akciju svih učesnika u zdravstvu.
Što je antimikrobna rezistencija (AMR)?
Antimikrobna rezistencija nastaje kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti postanu otporni na antimikrobne lijekove koji su se ranije uspješno koristili za njihovo suzbijanje, što dovodi do situacije da ti lijekovi gube svoju učinkovitost, a infekcije postaju teže i nemoguće za liječiti. Posljedice su jako ozbiljne – povećava se rizik od širenja bolesti, produžava vrijeme hospitalizacije i povećava smrtnost.
AMR nije samo zdravstveni problem, nego ima i značajne socioekonomske posljedice, utječući na zdravstvo, proizvodnju hrane i sigurnost ekosustava.
Glavni uzroci širenja AMR-a su:
-Nepravilna upotreba antimikrobnih lijekova kod ljudi, životinja i biljaka,
-Neadekvatne sanitarne i higijenske mjere, kao i nedostatak kontrole infekcija u zdravstvenim ustanovama i domovima za starije osobe,
-Ograničen pristup kvalitetnim antimikrobnim lijekovima i cjepivima,
-Prenos otpornih bakterija na određenu teritoriju, preko povratnika iz zemalja s visokom prevalencijom AMR-a.
-Ovi čimbenici ukazuju na to da je rezistencija na antibiotike ozbiljan javnozdravstveni problem. Dok raste broj infekcija uzrokovanih bakterijama rezistentnim na antibiotike, broj novih antibiotika nije dovoljno veliki, što stvara zabrinjavajuće izglede za učinkovitost liječenja antibioticima u budućnosti.
Prema istraživanjima, u 2019. godini zabilježeno je oko 1,27 miliona smrtnih slučajeva uzrokovanih bakterijama koje su otporne na lijekove. Među najčešćim uzročnicima smrti su višestruko otporne bakterije – Escherichia coli, Staphylococcus aureus, Klebsiella pneumoniae, Streptococcus pneumoniae, Acinetobacter baumannii i Pseudomonas aeruginosa.
Podaci iz Europske mreže za nadzor antimikrobne rezistencije (EARS-Net) pokazuju jasan gradijent u prevalenciji rezistencije, s niskim stopama u skandinavskim zemljama i Nizozemskoj, gdje je upotreba antibiotika manja, nasuprot južnoj Europi gdje su stope rezistencije više zbog češće uporabe.
AMR se često opisuje kao tiha pandemija koja uzrokuje milione smrtnih ishoda. Bakterije otporne na antibiotike predstavljaju prijetnju za sve nas jer uzrokuju infekcije koje su teške za liječenje. Nepravilna i česta upotreba antibiotika pridonosi rastu broja otpornih bakterija, što čini AMR jednim od najbitnijih zdravstvenih problema globalno.
Što možemo učiniti kao pojedinci i zajednica?
Edukacija građana ključna je za racionalnu potrošnju antibiotika, s obzirom na to da mnogi ljudi uzimaju antibiotike bez savjeta liječnika. Takvo samoinicijativno uzimanje može umanjiti djelotvornost antibiotika onda kada su nam zaista potrebni.
Oko 90% antibiotika koristi se izvan bolnica, a otprilike 75% tih lijekova propisuje se za respiratorne infekcije, koje su često uzrokovane virusima. Uzimanje antibiotika u tim slučajevima ne samo da ne pomaže, već također potiče razvoj otpornih bakterija.
Glavna odgovornost leži na pojedincima, ali i na zajednici kao cjelini, koja bi trebala osigurati smjernice za racionalnu i odgovornu upotrebu antimikrobnih lijekova.
Samoliječenje antibioticima nije odgovoran pristup.
Preporuke za odgovorno korištenje antibiotika
-Nikada ne uzimajte antibiotike bez konzultacije s doktorom i nemojte koristiti ostatke antibiotika iz prethodnih tretmana.
-Koristite antibiotike prema uputama – uzmite točno propisane doze, nemojte sami povećavati dozu niti uzimati antibiotik dulje nego što je propisano
-Završavanje propisane terapije – uvijek završite cijeli tretman antibiotika, čak i ako se osjećate bolje.
-Nikada ne dijelite antibiotike – svaki pacijent trebao bi uzimati isključivo svoje i ne dijeliti ih s drugima.
-Edukacija zajednice – organiziranje lokalnih kampanja za podizanje svijesti o AMR-u i pravilnoj upotrebi antibiotika može imati značajan utjecaj.
-Nemojte uzimati antibiotike za prehladu ili gripu jer za ta stanja neće pomoći.
Zašto je važno edukovati?
Edukacija je prvi korak u borbi protiv AMR-a. Mnogi ljudi i dalje nisu svjesni razlike između bakterijskih i virusnih infekcija, što dovodi do nepotrebnog propisivanja antibiotika. Na primjer, antibiotici su učinkoviti samo protiv bakterija, dok su beskorisni protiv virusnih infekcija. Zbog ovakvih zabluda, javnost treba informirati o njihovoj pravilnoj uporabi.
Edukacija nije samo za pacijente – zdravstveni radnici također trebaju kontinuirano usavršavanje kako bi mogli donositi informirane odluke o propisivanju. Kroz radionice, online kurseve i informativne kampanje, možemo stvoriti kulturu odgovornosti prema antibioticima, navode u Zavodu za javno zdravstvo FBIH.