Grupe iz tehnološke industrije okupile su se iza prijedloga poljskog predsjedništva da se proširi trenutni okvir za dobrovoljno otkrivanje slika seksualnog zlostavljanja djece na mreži uz zaštitu šifrirane komunikacije.
ADVERTISEMENT
Tehnološke kompanije i platforme pozivaju zemlje članice koje nastavljaju u Vijeću EU da raspravljaju o novom prijedlogu koji ima za cilj borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu kako bi se očuvalo dobrovoljno otkrivanje ilegalnog sadržaja.
To bi omogućilo nastavak korištenja tehnologija kao što su CSAI Match i PhotoDNA, koje automatski identificiraju uvredljive slike koje se dijele na online platformama.
Trenutno, online kompanijama je dozvoljeno da označavaju ilegalne slike pod privremenim izuzećem od zakona EU o e-privatnosti. Međutim, ovo izuzeće ističe u aprilu 2026. godine. Tehnološka industrija poziva države članice da uvršte odredbe izuzeća u konačno zakonodavstvo i da ga u međuvremenu prošire, jer se očekuje da će pregovori o tom pitanju potrajati duže.
"Pošto je produženje samo privremeno rješenje, snažno podržavamo uvođenje pravne osnove za dobrovoljno otkrivanje kako je predložilo poljsko predsjedništvo u svom najnovijem kompromisnom prijedlogu", napisali su.
Ella Jakubowska, šefica politike u NVO EDRi za digitalna prava, vjeruje da je produženje neizbježno. "S obzirom na to da su zemlje članice još uvijek u blokadi, zakonodavci EU možda nemaju drugog izbora osim da produže trenutnu derogaciju", rekla je ona za Euronews.
O prijedlogu se pregovara od 2022. godine, a nekoliko rotirajućih predsjedništva se bore da postignu konsenzus. Nakon neuspjelih pokušaja češkog, španskog, belgijskog i mađarskog predsjedništva, Poljska je preuzela novi pristup kako bi osigurala kompromis.
Prvobitni prijedlog Evropske komisije uključivao je kontroverzne "naredbe za otkrivanje", omogućavajući vlastima da zahtijevaju pristup privatnim komunikacijama. Međutim, najnoviji prijedlog Poljske uklanja ovu odredbu, fokusirajući se na dobrovoljno otkrivanje. Nalozi za otkrivanje bi se primjenjivali samo kao posljednje sredstvo za platforme koje se smatraju "visokim rizikom" koje ne djeluju protiv zlostavljanja djece na internetu.
Emily Slifer, direktorica politike u Thornu, nevladinoj organizaciji za zaštitu djece koja razvija tehnologije za otkrivanje zlostavljanja, priznala je da dobrovoljno otkrivanje nije idealno, ali je rekla da je to politički najizvodljivija opcija za sada. "Kada je dobrovoljno otkrivanje zaustavljeno 2021. zbog pravne nesigurnosti, CSAM izvještaji su preko noći pali za 58 posto – uklanjanje iz zakona osakatilo bi napore za zaštitu djece“, rekao je Slifer.
ECPAT, međunarodna organizacija koja se bori protiv seksualne eksploatacije djece, također je izrazila svoju podršku trenutnom prijedlogu, ali je naglasila potrebu za dobrovoljnim i obaveznim sistemima otkrivanja kako bi se spriječili propusti u zaštiti djece.
Jedno posebno sporno pitanje bilo je potencijalno skeniranje end-to-end šifriranih komunikacija. Usluge za razmjenu poruka kao što su WhatsApp, Signal, Telegram i Messenger koriste šifriranje kako bi osigurale da samo pošiljatelj i primalac mogu pristupiti porukama. I prijedlog Komisije i raniji nacrti teksta Vijeća uključivali su odredbe za skeniranje šifriranih komunikacija, što je izazvalo značajnu zabrinutost za privatnost.
Kao pozitivan razvoj događaja za zagovornike privatnosti, najnoviji prijedlog isključuje skeniranje šifriranih poruka. Bivši europarlamentarac Patrick Breyer nazvao je ovo "probojom u očuvanju našeg prava na povjerljivu digitalnu korespondenciju", navodeći novi prijedlog kao "Poludobar prijedlog kontrole ćaskanja u Poljskoj".
ECPAT je pozvao poljsko predsjedništvo i zemlje članice EU da brzo usvoje jak pravni okvir za rješavanje rastuće krize seksualnog zlostavljanja djece na internetu. Kako broj slučajeva onlajn zlostavljanja i dalje raste, organizacija naglašava da je potrebna hitna akcija kako bi se zaštitila ugrožena djeca.
S obzirom da države članice tek treba da postignu konsenzus, revidirana verzija prijedloga, koja uključuje povratne informacije od diplomata, biće predstavljena u nadi da će se postići konačni kompromis. Prijedlog koji je prvobitno predložila Evropska komisija u maju 2022. godine, brzo je usvojio Evropski parlament. Kada Vijeće postigne sporazum, dugo očekivani međuinstitucionalni pregovori, poznati kao trijalozi, mogu početi.