Vlada Republike Srpske donijela je odluku o proglašenju Spomenika prirode „Cvrcka“, čime je rijeka koja protiče kroz područje Kneževa i Kotor Varoša dobila status zaštićenog područja. Ova odluka, prema riječima Dragana Đurašinovića, predsjednika Planinarskog društva „Vilenska vrela“ iz Kneževa, ima veliki značaj za očuvanje rijeke, njenog kanjona i cijelog prostora oko nje.
ADVERTISEMENT
„U formalnom smislu, proglašenjem Spomenika prirode rijeka dobija veću zaštitu. To znači očuvanje njenog ekosistema i razvoj korisnih, ali ne štetnih aktivnosti poput turizma i ekologije. Ipak, ovo je tek početak — pravi izazov biće način na koji će se zaštita sprovoditi u praksi,“ rekao je Đurašinović za Euronews.
Planinarsko društvo „Vilenska vrela“ pokrenulo je inicijativu za zaštitu rijeke Cvrcke još 2020. godine. Đurašinović objašnjava da su se na taj korak odlučili zbog potrebe da se spriječi štetna eksploatacija i devastacija ovog jedinstvenog prirodnog prostora.
„Područje Cvrcke je bogato vodopadima, biljnim i životinjskim svijetom, te pećinama. Zbog toga smo smatrali da zaslužuje republičku zaštitu i da se sačuva prirodna ljepota Cvrcke,“ ističe on.
Rijeka Cvrcka izvire na planini Čemernici, na oko 1.100 metara nadmorske visine, a njen kanjon dugačak je oko 14 kilometara, sve do ušća u Vrbanju kod Kotor Varoša. Poznata je po vodopadu Vilenska vrela — za koji je vezana stara legenda o vilama — kao i po Opakom viru, koji je, kako kaže Đurašinović, privukao pažnju i slavnog glumca Leonarda DiCaprija, poznatog po angažmanu u zaštiti prirode i rijeka širom svijeta (DiCaprio koji se zalaže za čuvanje rijeka od gradnje mini hidroelektrana, prije nekoliko godina na društvenim mrežama objavio je fotografiju rijeke Crvcke).
Desne pritoke Cvrcke su rijeke Bukovica i Roča, a cijeli kraj obiluje prirodnim pejzažima koji privlače planinare, turiste i ribolovce.
Prostor Cvrcke redovno posjećuju zaljubljenici u prirodu, a Planinarsko društvo „Vilenska vrela“ svake godine organizuje tradicionalnu planinarsku transverzalu koja okuplja veliki broj posjetilaca.
„Istinski ljubitelji prirode imaju svijest o dragocjenosti ovog prostora, pa ne ostavljaju smeće i otpad. Naravno, uvijek se nađe i poneki nesavjestan pojedinac, ali većina posjetilaca zna koliko je važno čuvati ovakvo bogatstvo,“ kaže Đurašinović.
Republika Srpska, prema podacima Vlade, sada ima 36 zaštićenih područja, ukupne površine 74.168 hektara, što čini oko 3,01% teritorije. Đurašinović smatra da taj broj mora biti znatno veći.
„U poređenju sa Hrvatskom i Slovenijom, koje imaju više od 30% teritorije pod zaštitom, mi zaostajemo. Povećanjem broja zaštićenih područja sačuvali bismo ono što nas čini posebnim – prirodne ljepote i bogatstva,“ poručuje.
Upravljanje Spomenikom prirode „Cvrcka“ Vlada je povjerila Javnom preduzeću „Šume Republike Srpske“, odnosno Šumskom gazdinstvu „Čemernica“ Kneževo. Đurašinović kaže da očekuje dobru saradnju i zajedničko djelovanje.
„Nadamo se da ćemo zajedno sa Šumskim gazdinstvom Čemernica uspostaviti partnerske odnose i razviti turističku priču sličnu onoj kakva je napravljena u Pecki kod Mrkonjić Grada, koja je primjer dobre prakse,“ zaključuje Đurašinović.
