Odluka Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine da prihod od posjeta i prodaje publikacije o Sarajevskoj Hagadi usmjeri za pomoć palestinskom narodu izazvala je oštre reakcije u međunarodnoj jevrejskoj zajednici. Pojedini jevrejski zvaničnici i organizacije optužuju instituciju za politizaciju svetog artefakta i nepoštovanje prema jevrejskom narodu.
U saopštenju koje potpisuje direktor Zemaljskog muzeja dr. sci. Mirsad Sijarić, navodi se da će prihod od prodaje knjige Sarajevska Hagada – Umjetnost i istorija i ulaznica za razgledanje Hagade biti usmjeren za pomoć Palestincima. Kako se ističe, cilj je pružiti podršku narodu koji trpi "sistematski, proračunat i hladnokrvni teror", direktno od strane države Izrael, a indirektno od svih koji, kako je rečeno, "podržavaju i/ili opravdavaju takve postupke".
Saopštenje upozorava na „brisanje kulturnog i vjerskog identiteta“ Palestinaca kroz uništavanje ili prisvajanje religijskih objekata, istorijskih lokaliteta i plodnih zemljišta, što Zemaljski muzej ocjenjuje kao kršenje civilizacijskog naslijeđa.
Oštro reagovao Američki jevrejski kongres, poručivši da je Sarajevska Hagada – simbol jevrejske otpornosti i preživljavanja – sada žrtva političke instrumentalizacije.
"Sarajevska Hagada, simbol jevrejske otpornosti, preživjela je inkviziciju, izgnanstvo i Holokaust. Danas, u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, njeno naslijeđe se narušava odlukom da se prihod izložbe politizuje", saopštio je Američki jevrejski kongres.
"Svojim nedavnim potezima, muzej se osramotio i pokazao nepoštovanje prema generacijama Jevreja koji su čitali ovu Hagadu za svojim seder stolovima."
Reagovao je i glavni rabin Konferencije evropskih rabina Pinchas Goldschmidt, ocijenivši da je "eksploatacija jevrejskog nasljeđa od strane Zemaljskog muzeja potpuno sramotna".
"Sarajevska Hagada – vječni simbol jevrejskog opstanka, otpornosti i suživota – sada se svodi na političko sredstvo", poručio je rabin Goldschmidt na platformi X.
Slično mišljenje iznio je i izraelski novinar i analitičar Haviv Rettig Gur, koji je poručio da "jevrejski sveti artefakti trebaju biti među živim Jevrejima", dodajući da "ne mogu ostati u državama koje ih koriste kao geopolitičke rekvizite".
Sarajevska Hagada, srednjovjekovni rukopis, smatra se jednim od najvrijednijih jevrejskih artefakata u svijetu. Iz Španije je donesena u BiH nakon protjerivanja Jevreja 1492. godine. Preživjela je Osmansko carstvo, Austro-Ugarsku, nacističku okupaciju i ratove 1990-ih. Danas se čuva u Zemaljskom muzeju BiH kao simbol jevrejskog i bosanskohercegovačkog kulturnog naslijeđa.