Odluka o davanju saglasnosti za dodjelu koncesije za Aerodrom Mostar usvojena je s 19 glasova za na sjednici Gradskog vijeća na kojoj se nisu pojavili vijećnici Kluba Bošnjaka.
Gradonačelnik Mostara Mario Kordić naglasio je da se koncesijom ne stiče pravo vlasništva nad aerodromom, već isključivo pravo upravljanja njime. Takođe je potvrdio kako je u nekoliko navrata bio u kontaktu s američkom kompanijom AAFS, koja mu se, prema dosadašnjim razgovorima, čini kao ozbiljan partner.
Zaštita radnika i potreba za investicijama
Direktor Aerodroma Mostar, Marko Đuzel, poručio je da su preduzeću hitno potrebna nova, značajna ulaganja u infrastrukturu:
"Aerodromu trebaju nove investicije i u zgradu i u pistu, jer uprava to ne može finansirati sama. Potrebna su nam puno veća sredstva."
Đuzel je dodao da aerodrom trenutno nema velikih dugovanja, ali je naglasio da bi sva eventualna nova zaduženja trebala biti precizno definisana koncesionim ugovorom, uz obaveznu zaštitu postojeće imovine.
Iako je usvajanjem ove odluke pravni okvir za ulazak privatnog kapitala postavljen, konačno ime koncesionara još uvijek nije poznato. Prema informacijama, interes za mostarski aerodrom pokazalo je nekoliko međunarodnih kompanija.
Najkonkretniji korak do sada napravila je američka kompanija AAFS Energy and Infrastructure d.o.o. koja je Gradskoj upravi već zvanično uputila pismo namjere. Ipak, sudbina koncesije znaće se tek nakon provođenja kompletne i transparentne tenderske procedure, na kojoj će biti evaluirane sve pristigle ponude. Cilj Grada Mostara je kroz model koncesije osigurati višemilionska ulaganja u infrastrukturu, proširenje kapaciteta i značajno povećanje broja linija, čime bi aerodrom postao ključno prometno čvorište u Hercegovini.
Navedena ponuda američke kompanije je dostavljena i Vladi FBiH te resornom Ministarstvu koje je proslijedilo Gradu Mostaru na dalje postupanje.
Pravni osnov i uloga viših nivoa vlasti
Budući da se radi o strateškoj infrastrukturi, proces se vodi u koordinaciji s Vladom Federacije BiH. Prethodno su rađene analize opravdanosti (u saradnji s međunarodnim finansijskim institucijama poput EBRD-a ili IFC-a) kako bi se utvrdio najbolji model – da li je to klasična koncesija na 30 godina ili javno-privatno partnerstvo.
Ko su "Amerikanci"?
Pomenuta američka kompanija je iskazala spremnost za preuzimanje upravljačkih prava i investiranje u produženje piste, modernizaciju terminala i razvoj kargo saobraćaja.
Američki konzorcij nije jedini. Ranije su interes (bilo kroz neformalne upite, bilo kroz posjete) pokazivali i operateri iz drugih zemalja, uključujući kompanije koje već upravljaju aerodromima u regionu ili Evropi (poput turskih konzorcija ili operatera s Bliskog istoka).
Šta slijedi?
Usvajanje odluke na Gradskom vijeću je tek "zeleno svjetlo" za pripremu i raspisivanje međunarodnog javnog poziva (tendera). Pismo namjere američke kompanije daje im početnu poziciju, ali oni će morati dostaviti zvaničnu i finansijski obavezujuću ponudu kada tender bude otvoren, baš kao i svi ostali zainteresovani ponuđači.