Političke i diplomatske tenzije oko budućnosti Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini posljednjih sedmica dodatno su pojačane. Novi visoki predstavnik trebao bi biti izabran sredinom naredne sedmice, ali već sada pojavljuju se informacije da do tog imenovanja možda neće doći. Dok jedni traže hitno zatvaranje OHR-a i kraj međunarodnog nadzora, drugi upozoravaju da bi takav potez mogao destabilizovati zemlju.
ADVERTISEMENT
Dok se špekulira o eventualnom odgađanju sjednice i izboru novog visokog predstavnika, unutar članica Vijeća za provedbu mira vode se intenzivne konsultacije o budućnosti međunarodnog nadzora u Bosni i Hercegovini. Da li će biti izabran novi visoki predstavnik, zavisit će od postizanja konsenzusa, navodi izvor EU.
Teško mi je povjerovati da se sjednica PIC-a neće održati, ali kao što znate, postoji popriličan pritisak da se brzo postigne dogovor o kandidatu.
Iz diplomatskih izvora stižu informacije da dio međunarodne zajednice zagovara redefiniranje uloge OHR-a, uz znatno rjeđe korištenje bonskih ovlasti, ali i da bi SAD mogle tražiti poziciju visokog predstavnika. Dodatnu pažnju izazvale su i poruke bivših visokih predstavnika Carla Bildta i Wolfganga Petritscha, koji smatraju da bi zatvaranje OHR-a otvorilo prostor za bržu integraciju u Evropsku uniju, ali i veću odgovornost domaćih institucija.
"Izbor novog visokog predstavnika je još fluidan proces. Opstanak OHR-a nije upitan, a razgovori o ograničenim ili neograničenim bonskim ovlastima još traju", rekao je Sven Alkalaj, ambasador BiH u SAD-u.
Da će američka administracija zagovarati model prema kojem budući visoki predstavnik više ne bi imao aktivnu političku ulogu kakvu su imali njegovi prethodnici, uključujući znatno rjeđe korištenje bonskih ovlasti, bilo je jasno i na sjednici Vijeća sigurnosti u New Yorku. Takve procjene dodatno su pojačane nakon poteza američke administracije u proteklih nekoliko mjeseci, koje se odnose na ukidanje sankcija pojedinim zvaničnicima iz Republike Srpske, a zatim i da su navodno izvršile pritisak za Schmidtov odlazak.
"Ja se slažem sa američkom ambasadoricom u VS, koja je izložila zvanični stav SAD-a, možda je vrijeme da se prepuste odluke domaćim političarima, ta kancelarija jednostavno ne pripada ovom vremenu", naveo je Ranko Ristić, član savjetodavnog odbora Gold instituta za međunarodnu saradnju.
"S jedne strane stranci sa Zapada jednu državu žele uvesti u EU, a s druge strane maltretiraju je kao malo dijete. Ovo je posljednji projekt kolonizacije u Evropi. Tako da, što prije OHR zdravo", kazao je Filip Gašpar, savjetnik zastupnika AfD-a u njemačkom Bundestagu.
Zatvaranje ureda OHR-a formalno je vezano za ispunjavanje programa pet plus dva, od kojih je ostalo još pitanje državne imovine, koje ostaje ključna tačka političkog spora između domaćih aktera. Ali, dok jedan dio domaćih zvaničnika smatra da je vrijeme za smanjenje međunarodnog intervencionizma, drugi upozoravaju da političke prilike još nisu dovoljno stabilne za potpuno povlačenje.
"Da to bude neka vrsta dolaska nekog novog čovjeka, sa ograničenim vremenskim trajanjem. Godinu, najviše dvije. Ali kada isteknu te dvije godine, onda je istekla i funkcija visokog predstavnika", rekao je Milorad Dodik, lider SNSD-a.
"OHR sa punim bonskim ovlastima mora ostati sa sjedištem u Sarajevu do ispunjenja uvjeta 5 + 2. Sve ostalo vodi u neizvjesnost i loše scenarije", poručio je Bakir Izetbegović, lider SDA.
"Ja osobno, odavno vjerujem da nama OHR odavno ne treba. Mi moramo mijenjati zakone. Dok se to ne desi, OHR je tu, neće ga niko ugasiti", kazao je Dragan Čović, lider HDZ BiH.
Hoće li doći do imenovanja novog visokog predstavnika i u kojem pravcu će se dalje razvijati uloga OHR-a, zavisit će od dogovora unutar međunarodne zajednice i političkih odnosa u Bosni i Hercegovini. Konačne odluke očekuju se naredne sedmice, nakon sjednice Vijeća za provedbu mira.