Prije tačno 26 godina, na završnoj donatorskoj konferenciji za Bosnu i Hercegovinu, održanoj u sjedištu Evropske unije, prikupljeno je 850 miliona dolara za obnovu zemlje nakon rata. Na ukupno pet konferencija u Briselu prikupljeno je više od pet milijardi dolara. To je samo dio, jer su značajna sredstva za BiH donirana i iz Sjedinjenih Američkih Država, zemalja Bliskog istoka i Japana, ali i direktno od dijaspore. Institucije su istraživale, ali nikada nije utvrđeno koliko je tačno doniranog novca nakon rata ušlo u BiH, kako i gdje je trošen, te da li je bilo malverzacija...
ADVERTISEMENT
Milijarde dolara, njemačkih maraka i evra donacija, slilo se u Bosnu i Hercegovinu, posebno u prvim poslijeratnim godinama, ali nikada nije utvrđeno - koliko tačno milijardi?
"Strankama, pogotovo onim koje su bile na vlasti u prvim godinama poslije rata nije odgovaralo da se to ikada istraži, jer bi to na neki način bilo samooptuženje tih stranaka. Prisjećam se da je svojevremeno i tadašnji direktor tadašnje federalne obavještajne službe ekspresno smijenjen nakon prvih informacija da je otvorio neke istrage o načinu korištenja, možemo reći zloupotreba donacija tokom rata, a onda i poslije rata", kaže Amarildo Gutić, novinar "Žurnala".
Tri parlamentarne komisije na nivou BiH, od 2002. do 2012. istraživale su, ali nisu utvrdile koliko je donacija stiglo nakon rata, niti gdje je tačno novac završio. Od tri komisijska izvještaja javno je dostupan samo jedan. U njemu se navodi cifra od oko sedam milijardi maraka donacija, od kojih je 98 odsto stiglo u Federaciju BiH, 1,5 odsto u Republiku Srpsku, a pola procenta u Distrik Brčko...
Postoje i podaci OHR-a, koji navode da je od 95. do 2000. u BiH stiglo oko 5,3 milijarde maraka. Oko deset puta veću brojku pominje publikacija Fonda otvorenog društva "Međunarodne politike podrške zemljama jugoistočne Evrope – lekcije (ne) naučene u BiH". Prema ovom istraživanju, BiH je u četiri godine nakon rata za humanitarnu pomoć, podršku izbjeglicama, ekonomsku rekonstrukciju, razvoj civilnog društva i lokalnih zajednica, te implementaciju mira primila između 46 i 53 milijarde dolara međunarodne pomoći.
U dvije od tri komisije za istraživanje utroška donacija, bio je poslanik Šemsudin Mehmedović.
"Mnogo je tu bilo pokriveno i sa stepenom tajnosti, što, naravno, je pravo onih koji su u tom momentu odlučivali. Mislim da je to bio jedan period koji, kada, znate nije bilo ni zakona, nije bilo ni agencija za provođenje zakona, nije bilo ni visokog stepena odgovornosti kod ljudi. U svakom slučaju, bilo je nepravilnosti i nezakonitog trošenja, ali to treba da utvrdi tužilaštvo u kojem stepenu, ko je odgovoran i tako daje", govori Mehmedović.
Međutim, iz Tužilaštva BiH, nisu odgovorili na naš upit da li imaju ili su imali u radu predmet koji istražuje trošenje poslijeratnih donacija? Kada je riječ o parlamentarnoj istrazi, nikada nije nastavljena. Novu, četvrtu istražna komisiju, nakon 2012. nije formirao nijedan saziv Predstavničkog doma.
"To se, jednostavno, negdje čekalo da se s godinama zaboravi. Sada imamo, ponovo se javljaju određene afere u smislu evropskih sredstava i načina na koji su utrošena za izgradnju autoputa i slično, gdje opet druge institucije istražuju, a to nisu institucije Bosne i Hercegovine", pojašnjava Ivana Korajlić iz Transparency International u Bosni i Hercegovini.
Do Ukrajine, Bosna i Hercegovina je bila zemlja koja je, po glavi stanovnika, dobila najviše međunarodnih donacija. Prema procjenama, u Ukrajinu je od 2022. iz Evrope i Sjedinjenih Država, stiglo oko 320 milijardi dolara. Prevare i zloupotrebe sa utroškom donacija u energetskom sektoru, humanitarnim programima i nabavci vojne opreme istražuje Antikorupcijski biro Ukrajine, ali i Evropska kancelarija za borbu protiv prevara (OLAF), te američki Pentagon.