ADVERTISEMENT

O tome, između ostalog, Za Euronews govori zastupnik ove stranke Haris Šabanović.

Stranka demokratske akcije je izašla sa kandidatom za člana Predsjedništva BiH. To je predsjednik stranke, Bakir Izetbegović. Između ostalog je rekao da su se sve kandidature vratile njemu. Kakve šanse ima SDA protiv Bećirovića?

Šabanović: Mislim da je politička scena u BiH u potpunosti drugačija u odnosu na 2022. godinu. Mi smo izbore 2022. godine dočekali nakon jednog tehničkog mandata, dva mandata na vlasti i nakon perioda COVID pandemije, jednog vrlo turbulentnog i neizvjesnog perioda. Danas SDA dolazi iz opozicije i dolazi kao opozicija vjerovatno najlošijem postratnom mandatu u BiH. Tako da smo prilično uvjereni da ćemo pobijediti na ovim izborima, a s druge strane smo zabrinuti kako ovo stanje nakon izbora popraviti. Već razmišljamo o tome i prezentirat ćemo dokumente kako vidimo BiH u narednom periodu.

Kakav izborni rezultat stranke očekujete i sa kim biste mogli u eventualnu koaliciju, a sa kim ne biste pravili dogovore? Da li bi to bio SDP ili SNSD iz Republike Srpske?

Šabanović: To će ponajviše odrediti birači. BiH ima tako kompleksan izborni sistem da nemate luksuz da upirete prstom. Mogu reći s kim bih ja radio i s kim bih možda ljepše sarađivao, ali vidjeli smo šta se desilo kada se išlo mimo volje birača i kada se pokušala napraviti neka druga vlast. Koristili smo termin „nametnuta vlast“ i vidite da to nije dobro ispalo. Šta znači izborna pobjeda, poprilično je teško definisati u BiH. Mi očekujemo dobar rezultat i očekujemo da zasučemo rukave i popravljamo stvari. Finansijski pokazatelji nas brinu, kao i loša situacija u državi.

Christian Schmidt je najavio svoj odlazak iz Sarajeva sa mjesta visokog predstavnika u BiH. Rekao je da je to njegova lična odluka, dok mediji u BiH i Njemačkoj pišu da je riječ o pritiscima. Kakva saznanja imate u SDA? Zašto Schmidt odlazi?

Šabanović: Pogledajte cijeli mandat. Mislim da je možda nama jasnije nego njemu u ovom trenutku zašto se od njega traži odlazak. Imam dojam da gospodinu Schmidtu nije bilo jasno zašto neko traži njegov odlazak, jer je uradio gotovo sve što su od njega tražili oni koji su ga postavili. Vjerovatno je bio zbunjen zašto se sada od njega traži da ide. To je poruka svima koji se bave ovim poslom u BiH da trebaju donositi odluke u interesu građana i države, a ne u interesu nekih centara moći. Schmidt završava mandat i ne može se reći da nije bilo dobrih stvari koje je uradio, ali mislim da je došao nepripremljen i da je neke stvari sigurno pogrešno radio. Rekao sam mu da je u BiH opjevano da „od nameta nema selameta“. To je uradio odmah po dolasku i zbog toga je loše krenulo.

Kandidat Hrvatske petorke, Zdenko Lučić, rekao je da će novi visoki predstavnik biti Talijan. Kakve informacije imate u SDA o tome ko će doći umjesto Schmidta?

Šabanović: To je sada simptomatična situacija. Ljudi pitaju SDA šta će biti i da li imamo neka saznanja. Pa imamo neka saznanja, vjerovatno više nego član Predsjedništva koji je nestao sa političke scene posljednja dva mjeseca. Ne znam gdje je Denis Bećirović i šta se dešava s njim. S druge strane, ministar vanjskih poslova djeluje kao da ih je sve ovo zateklo. Ovo se ne priprema preko noći, već pola godine ili godinu. Već se raspravlja da imenovanje novog visokog predstavnika bude za nekoliko dana ili mjesec dana na sjednici PIK-a, a naši predstavnici tvrde da ne znaju ništa o tome. To mi je poprilično šokantno.

Kako komentarišete činjenicu da predstavnici vlasti tvrde da nisu bili uključeni u proces izbora novog visokog predstavnika?

Šabanović: Takav je trenutak da bi ozbiljna država rekla da je riječ o ozbiljnom diplomatskom propustu. Vratili smo Dodika, ojačali smo Dodika i vrijeme je da priznamo da ne znamo upravljati ovim procesima. Prvo su tvrdili da nisu znali, a sada kažu da jesu. Kako god bilo, sve se dešava bez onih koji u Vijeću ministara predstavljaju Bošnjake i to nije dobro. Ako vas neko ne uključuje u takve procese, to znači da vas ne smatra važnim sagovornikom.

Treći entitet se ponovo spominje u javnosti posljednjih sedmica. Zdenko Lučić je rekao da hrvatski narod ima pravo na samoopredjeljenje. Je li moguće formiranje trećeg entiteta u BiH?

Šabanović: To nije priča od nekoliko sedmica, nego traje već sedamnaest godina. Ja sam tada tek dobio biračko pravo kada je Dragan Čović prvi put govorio o trećem entitetu. Dolazim iz Mostara i za mene ta priča ima posebnu političku i emotivnu dimenziju. Kada se neko igra terminologijom i prekrajanjem granica, narod to vrlo ozbiljno sluša i postaje nervozan. Situacija u Mostaru je već dovoljno napregnuta. Ne možete u BiH ni mjesnu zajednicu prekrojiti bez problema, a kamoli praviti nove entitete. Ta priča je završena Washingtonskim i Daytonskim sporazumom. BiH treba ići u modernijem pravcu. Volio bih da od hrvatskih predstavnika više slušamo o ekonomskom prosperitetu i razlozima zbog kojih su Hrvati masovno napustili BiH. Nisu otišli zbog Harisa Šabanovića, nego zbog politika koje su njihovi predstavnici vodili.

SDA je pozvala na usvajanje zakona o proporcionalnoj zastupljenosti u Federaciji BiH. Navedeno je da bi se time izbalansirala nacionalna zastupljenost u institucijama i spriječila diskriminacija, posebno u Hercegovini. Kakva je trenutno nacionalna zastupljenost u institucijama?

Šabanović: Ovaj zakon pokušava unijeti dozu pravičnosti u sistem BiH. Došli smo u ovu situaciju zato što se ne poštuju ustav i zakoni BiH. U Stocu su Bošnjaci minimalno zastupljeni u općinskoj administraciji, a slična situacija je i u Čapljini. Ovaj zakon je odgovor na nepravedan pristup i pokušaj da utvrdimo šta je pošteno u BiH. Smatram da je pošteno da zastupljenost bude proporcionalna. Ne može biti jednakost ako jedan narod čini većinu stanovništva, a u institucijama ima jednaku ili manju zastupljenost od drugih. Pošteno je da svaki narod ima onoliko predstavnika koliko ga proporcionalno ima u društvu. To je princip koji smatramo ispravnim i svako ko je protiv toga, po mom mišljenju, protiv je tih principa pravičnosti.

U Mostaru su bošnjački vijećnici odlučili da ne dolaze na sjednice Gradskog vijeća. Zašto i šta je sporno?

Šabanović: Situacija u Mostaru me ozbiljno brine. Važnije odluke u Mostaru bi se trebale donositi dvotrećinskom većinom kako bi postojali kompromis i dogovor. Međutim, HDZ je sa svojim partnerima osigurao prostu većinu i sada ignoriše stavove Bošnjaka, Srba i ostalih. Postavljaju direktore i rukovodioce bez poštivanja statutarne obaveze nacionalne ravnoteže. Mostar ima poseban status i poseban statut grada, ali oni tvrde da ih to ne zanima. Ne dozvoljavaju projekte Islamske zajednice, dok istovremeno guraju druge projekte. Mi smatramo da Mostar mora biti grad svih građana i ravnopravnog razvoja. Ovakav način upravljanja gradom smatramo neprihvatljivim i uvjeren sam da takve politike neće moći dugoročno proći.

Projekat Južna interkonekcija izaziva mnogo pažnje. Da li je to projekat bez premca i šta će donijeti Bosni i Hercegovini?

Šabanović: Ne možemo biti na gubitku s ovim projektom. SDA je još ranije inicirala zakon o Južnoj interkonekciji. Problem je što nakon usvajanja zakona godinu i po dana nije bilo konkretnih pomaka. Na kraju je bila potrebna ozbiljna intervencija američke administracije. Mi podržavamo Južnu interkonekciju jer je strateški važna i trenutno nema alternativu. Također smatramo da BiH treba razvijati i druge interkonekcije. Naravno da je bilo usporavanja i problema u procesu, ali projekat ima veliku podršku upravo zato što je važan za državu.

Jedno od spornih pitanja vezanih za Južnu interkonekciju jeste pitanje zemljišta i državne imovine preko koje bi prolazio gasovod. Kako gledate na to?

Šabanović: Pitanje državne imovine već godinama blokira mnoge procese u BiH. Lično smatram da je vrlo važno pitanje čija je zemlja i državna imovina. Za tu zemlju su ljudi ginuli i zato to nije nebitno pitanje. Potreban nam je zakon o državnoj imovini. Kako će se konkretno riješiti pitanje Južne interkonekcije, to je pitanje za Vladu Federacije, jer parlament o tome nema dovoljno informacija. Mnoge stvari se kriju od javnosti i predstavnika građana, uključujući i druge velike projekte i akvizicije. A kada se nešto krije, to stvara sumnju da se možda ne radi ispravno.

Kako ocjenjujete međunacionalne odnose u Hercegovačko-neretvanskom kantonu?

Šabanović: Ne znam da su međunacionalni odnosi bili gori u posljednjih dvadeset godina. Za to velikim dijelom krivim političare koji podižu nacionalne tenzije i uskraćuju prava drugima. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu potpuno je poražen narativ o majorizaciji Hrvata, jer oni koji tvrde da su ugroženi ne bi mogli raditi ono što danas rade u pojedinim općinama i gradovima. Priča o majorizaciji je izgubila smisao nakon svega što se dešavalo posljednjih desetak ili petnaest godina. Nadam se da će biti više razuma i političke snage da se situacija okrene u boljem pravcu, jer je trenutna atmosfera zabrinjavajuća.