Ustavni sud Bosne i Hercegovine na 168. plenarnoj sjednici, koja će biti održana 26. i 27. marta s početkom u 9.30 sati, razmatraće više značajnih ustavnopravnih pitanja, među kojima se izdvaja spor u vezi s odlukama o izboru predsjednika i članova Vlade Republike Srpske iz januara ove godine.
ADVERTISEMENT
Riječ je o devetoj tački dnevnog reda, u okviru koje će sudije razmatrati zahtjev jedanaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje postojanja spora između Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska. Spor se odnosi na donošenje odluka o izboru predsjednika Vlade RS i članova vlade, objavljenih početkom 2026. godine (Vlada Save Minića kojeg je tada za mandatara imenovala bivša v.d. predsjednika Republike Srpske, Ana Trišić Babić).
Osim ovog predmeta, pred sudom će se naći i niz drugih zahtjeva za ocjenu ustavnosti i rješavanje sporova između različitih nivoa vlasti. Među njima su zahtjevi koji se odnose na odredbe Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske, kao i zahtjev za rješavanje spora zbog donošenja nacrta ustava Republike Srpske.
Na dnevnom redu su i inicijative koje tretiraju zakon o finansiranju političkih organizacija u Republici Srpskoj, kao i pitanje usklađenosti odluka koje se odnose na imenovanje pregovaračkog tima Bosne i Hercegovine za pristupanje Evropskoj uniji.
Sudije će razmatrati i zahtjeve koji se tiču oblasti visokog obrazovanja, uključujući odredbe zakona Zeničko-dobojskog kantona, kao i pojedinačne inicijative građana koje se odnose na različite propise - od pravilnika o sticanju zvanja instruktora vožnje do pitanja registracije poreznih obveznika i upravljanja društvenom imovinom.
U okviru sjednice planirano je i razmatranje izvještaja o izvršenju odluka Ustavni sud Bosne i Hercegovine za period od decembra 2024. do januara 2026. godine, što bi trebalo dati pregled stepena implementacije ranijih odluka ove institucije.
Takođe, na dnevnom redu je usvajanje zapisnika s prethodnih plenarnih sjednica, kao i razmatranje većeg broja odluka u meritumu, dopustivosti i zahtjeva za privremene mjere. Pred sudom će se naći i brojni memorandumi koji se odnose na preispitivanje ranijih odluka, što ukazuje na širok obim posla planiran za ovu sjednicu.
Na kraju, sudije će razmatrati i godišnje izvještaje o radu i izvršenju budžeta Ustavni sud Bosne i Hercegovine za 2025. godinu, dok je u okviru tačke „razno“ ostavljena mogućnost za dodatna pitanja iz nadležnosti suda.
Ustavni sud BiH se drugi pit izjašnjava o Minićevoj vladi
Podsjećamo Narodna skupština Republike Srpske izglasala je 17. marta novu-staru Vladu RS na čelu sa Savom Minićem i to je već treća Vlada na čijem čelu je Minić.
Saziv nove Vlade ostaje nepromijenjen u odnosu na onaj koji je izabran 18. januara ove godine. Minić je prije toga podnio ostavku, a predsjednik RS Siniša Karan odmah ga je imenovao za mandatara. Objasnio je da je to urađeno kako bi se spriječile eventualne pravne i političke komplikacije, jer ga je u januaru za mandatara imenovala tadašnja vršilac dužnosti predsjednice Ana Trišić Babić, čiji izbor na tu funkciju u NSRS neki pravnici i političari smatraju problematičnim sa zakonskog stanovišta.
Prije toga, Minić je takođe formalno podnio ostavku jer ga je prvi put za mandatara imenovao Milorad Dodik u trenutku kada je već bila na snazi presuda Suda BiH protiv njega (na osnovu od strane visokog predstavnika nametnutih izmjena Krivičnog zakonika), zbog čega je Ustavni sud BiH odlučio da to imenovanje Minića nije bilo u skladu sa Ustavom.