Dom naroda PS BiH danas bi na hitnoj sjednici trebao razmatrati Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH, kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH. Istovremeno, većina delegata, osim iz SNSD-a i HDZ-a su jutros predlagali da se na dnevni red uvrsti i Prijedlog zakona o regulatoru, tržištu i prenosu električne energije, koji je već usvojen u Predstavničkom domu, a u parlamentarnu proceduru je upućen iz Savjeta ministara BiH.
ADVERTISEMENT
Podsjećamo, da ovaj zakon ima poseban značaj jer predstavlja jedan od ključnih uslova da Bosna i Hercegovina bude izuzeta iz primjene mehanizma EU CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism), koji podrazumijeva prekogranično oporezivanje emisija CO₂, a čija puna primjena počinje 1. januara.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je 12. decembra usvojio Prijedlog zakona o regulatoru, tržištu i prenosu električne energije u drugom čitanju. Zakon predviđa uspostavljanje berze električne energije, što je jedan od osnovnih zahtjeva Evropske unije u oblasti energetike.
Prvobitni tekst zakona (na prijedlog Staše Košarca iz SNSD-a, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa) je predviđao da sjedište berze bude u Mostaru, ali je PD PS usvojio amandman opozicije da to bude Brčko što je moguća tačka sporenja oko današnjeg uvrštavanja zakona na dnevni red, prema čemu su, saznajemo HDZ i SNSD jutros bili rezervisani.
Delegat Džemal Smajić (SBiH) tražio je uvrštavanje Prijedloga zakona koji je u drugom čitanju usvojio Predstavnički dom, isto kao i Želimir Nešković (SDS), dok je delegat Safet Softić (SDA) zahtijevao da se na dnevni red doda osnovni tekst Prijedloga zakona o regulatoru, koji se razlikuje od teksta koji je predložio Smajić.
Predsjedavajući Kemal Ademović (NiP) je rekao da je na Kolegijumu tražio da se na dnevni red uvrsti zakon o koji je usvojio PD PS BiH, sa amandmanom za Brčko, kao i izmjene izbornog zakona u vezi sa novim tehnologijama koji je predložio SDA i ranije usvojio Predstavnički dom, ali da Nikola Špirić (SNSD) i Dragan Čović (HDZ) nisu bili za da se time dopuni dnevni red
Primjena CBAM mehanizma, od 1. januara, značajno bi povećala troškove izvoza proizvoda koji se proizvode uz korištenje električne energije iz fosilnih goriva. To bi posebno pogodilo sektore proizvodnje električne energije, cementa, čelika, aluminijuma i đubriva u Bosni i Hercegovini.
Novi zakon ima za cilj modernizaciju energetskog sektora i njegovo usklađivanje sa standardima Evropske unije, uz zadržavanje postojeće institucionalne strukture, uključujući Državnu regulatornu komisiju za električnu energiju (DERK), Nezavisnog operatora sistema u BiH (NOS BiH) i Elektroprenos BiH, te uvođenje berze električne energije kao ključnog novog elementa.
U Domu naroda u toku je pauza zbog usaglašavanja dnevnog reda.