ADVERTISEMENT

Euronews: Danas u Banjoj Luci, upravo na vašem fakultetu, održava se panel o 30 godina Daytona. Treba li mijenjati sporazum koji je donio mir? Kako to da jedni žele podjelu države, a drugi njeno jačanje?

Šolaja: Panel o kojem govorite biće vjerovatno jedan u nizu koji se organizuju povodom svake okrugle godišnjice Daytona. To je prilika da se razgovara o tome kakav je danas odnos Dejtonskog sporazuma prema realnosti, jer je današnja globalna i međunarodna politička scena potpuno drugačija od one 1995. godine. U međuvremenu su se promijenili i unutrašnji odnosi u BiH, kao i pristupi konstitutivnih naroda i njihovih političkih institucija. Sve se mijenja, pa i Dejton. Nedavna sjednica Vijeća sigurnosti UN pokazala je da je potreban ozbiljan novi pristup, koji u velikoj mjeri zavisi od globalnih promjena. Tada su SAD bile globalni policajac – unipolarna sila. Danas su samo jedna od nekoliko velikih sila, a svijet ide ka multipolarnosti.

Euronews: Još je svježa rasprava u Vijeću sigurnosti o BiH. Kako vi vidite poruke, posebno američke? Po prvi put nismo čuli ni spominjanje visokog predstavnika.

Šolaja: Zanimljivo je da visoki predstavnik nije spomenut ni u prvim diskusijama. Dvije zemlje Evropske unije, Slovenija i Danska, nisu ga uopšte pomenule, iako su govorile o potezima Republike Srpske. Čak ni Amerikanci ga nisu spominjali, tek kasnije su ga dotakle neke afričke zemlje. S druge strane, Rusija je imala izuzetno oštar nastup, snažno kritikujući međunarodni sistem u BiH i samog visokog predstavnika, kojeg nije priznala ni 2021. godine. Kritike su stigle i iz Srbije, kao i iz Hrvatske, koja smatra da član Predsjedništva Željko Komšić nije legitiman predstavnik Hrvata. Sve to pokazuje da se u mirnijem tonu otvorilo mnogo važnih pitanja – prije svega uloga tri konstitutivna naroda i sve manja direktna uloga međunarodne zajednice.

Euronews: Mediji pišu da su Amerikanci tražili od Christiana Schmidta da podnese ostavku, ali da to Berlin nije dozvolio. Većina podržava ostanak OHR-a – šta očekujete u narednom periodu?

Šolaja: Očekujem političke kalkulacije i pregovore. Dejtonski sporazum je 1995. predstavljao ravnotežu između Sjedinjenih Država i Njemačke. Danas su te politike iscrpljene i ne odgovaraju novim okolnostima. SAD se više ne žele baviti “state buildingom”, nego im je sada prioritet stabilnost regiona – posebno kako bi spriječili da balkanska nestabilnost dodatno zakomplikuje globalne krize poput one u Ukrajini. Njemačka, s druge strane, pokušava da se ponovo pozicionira kao evropski lider, zajedno s Francuskom, i nastoji da zadrži kontrolu nad procesima na jugoistoku Evrope. Rusija je, kao predsjedavajuća Vijeća sigurnosti, iskoristila priliku da predstavi izvještaj Vlade Republike Srpske, što otvara prostor za drugačije poglede iz BiH. Kina je, takođe, izrazila rezerve prema visokom predstavniku. Sve to pokazuje da je pozicija OHR-a danas ozbiljno uzdrmana.

Euronews: Sutra Ustavni sud BiH odlučuje o apelaciji odbrane Milorada Dodika. Mogu li ukinuti presudu ili odbaciti apelaciju? Šta vi očekujete – i može li to uticati na prijevremene izbore?

Šolaja: Nemoguće je predvidjeti odluku. Cijeli proces je bio politički obojen – od nametanja zakona do suđenja. Odluka će vjerovatno biti rezultat političkih kalkulacija. Ako presuda bude potvrđena, slučaj će sigurno završiti pred Evropskim sudom za ljudska prava, što bi otvorilo brojna pitanja o legitimitetu visokog predstavnika, ali i Ustavnog suda BiH. Dakle, moguće je da se situacija smiri, ali i da se otvori “Pandorina kutija” s novim krizama.

Euronews: Hoće li uopće biti izbora u Republici Srpskoj i kako trenutno stoji opozicija?

Šolaja: Opozicija je slaba i podijeljena. SNSD ima snažan partijski mehanizam, a opozicija se još nije konsolidovala. Imaju unutrašnje razlike i nemaju zajedničkog kandidata. Zbog toga teško mogu ugroziti vlast. Situacija će dodatno fermentirati, posebno ako se Ustavni sud ili Evropski sud uključe u procese. U Republici Srpskoj, kao i u cijelom regionu, politike su više lične i interesne nego programske. Nedostaju prave političke partije koje djeluju na ideološkim osnovama.

Euronews: Kako komentarišete nedavne policijske akcije u Sarajevskom i Zeničko-dobojskom kantonu, u kojima su otkrivene mreže policajaca umiješanih u prostituciju i iskorištavanje maloljetnica?

Šolaja: To je postalo vidljivije, ali takve pojave postoje decenijama, još od raspada Jugoslavije. Nisu specifične samo za BiH, nego i za širi region. Radi se o mrežama korupcije i kriminala koje razaraju društvo u cjelini – od školstva do ekonomije. Pozitivno je što policija sada reaguje, ali ostaje pitanje koliko je toga još prisutno i kada ćemo se s tim u potpunosti obračunati. Sve to doprinosi osjećaju nesigurnosti i smanjenju povjerenja u institucije.