Visoki predstavnik Christian Schmidt izjavio je u intervjuu za britanski The Times da ne vidi opasnost rata u BiH, te da ne vjeruje da ruski predsjednik Vladimit Putin ima stvarne ambicije prema zemlji.
Ipak, on vidi BiH kao mjesto koje Putin može iskoristiti da skrene pažnju sa Ukrajine, te upozorava da "ne treba puno da se stvori haos na Balkanu”.
Mirovni sporazum koji je okončao rat, Dejtonski sporazum, stvorio zemlju podijeljenu na entitete po etničkoj osnovi, te da BiH sa svojih oko tri miliona stanovnika ima tri predsjednika, 14 vlada i više od 180 ministara.
"Za ovo je gotovo svake godine potreban Nobelovac bi se time upravljalo", rekao je Schmidt.
Kao visoki predstavnik, on posjeduje ovlasti koje je njegov prethodnik, Paddy Ashdown, nazvao "zastrašujućim". Podržan snagom od oko 1.500 evropskih mirovnih trupa, Schmidt može poništiti zakone BiH, promijeniti broj poslanika i smijeniti izabrane zvaničnike.
Sve to je činio od imenovanja od strane međunarodne zajednice 2021. godine.
"Moj mandat je da branim Dejton i shvatam ga veoma, veoma ozbiljno", rekao je.
The Times navodi da je njegov posao sada teži nego ikad.
"Predsjednik (Vladimir) Putin se oslonio na ponovni uspon srpskog nacionalizma u BiH, kao priliku da izazove Zapad. Ruski lider podržava Milorada Dodika, populistu koji je nekada bio prijatelj NATO-a i EU, a sada vodi pokret za stvaranje odvojene srpske države i negira genocid u Srebrenici", navodi list, te dodaje da su se oni sastali nekoliko puta u Moskvi ove godine, dok je Rusija dosljedno glasala u Dodikovu korist u UN-u dok je pokušavao potkopati ustav BiH.
Prošlog mjeseca, Dodik je odstupio s funkcije predsjednika Republike Srpske, nakon mjeseci odbijanja da se povinuje presudi suda u Sarajevu za nepoštivanje Schmidtovih odluka. Zabranjeno mu je javno djelovanje na šest godina, a predsjedništvo zauvijek, iako se ne očekuje da će nestati kao politička sila, navodi Times.
Iako je Schmidt, po svemu sudeći, uspio svesti Dodika na stranu, odbija da zvuči trijumfalno.
"Na Balkanu kriza nikada nije gotova", rekao je.
"Putinova marioneta"
Dodik je imenovao Anu Trisić Babić za privremenu nasljednicu prije izbora 23. novembra.
Administracija Donalda Trumpa je ukinula sankcije za četiri Dodikova saveznika, iako je sam Dodik i dalje pod američkim sankcijama zbog potkopavanja Dejtona.
Kritičari Schmidta tvrde da njegova čvrsta linija prema Dodiku ugrožava zemlju daljom podjelom. Neki građani Schmidta smatraju arogantnim, dijelom zahvaljujući kampanji Dodika, koji ga je nazvao "primitivnim", "smradom" i "njemačkim turistom".
Schmidt je Dodika opisao kao "alatku" Putina.
"Mogao bih reći da je njegova marioneta", dodao je.
Iz NATO saveza su u posljednjim mjesecima naglasili potrebu da se spriječi novi rat u BiH, koja nije članica NATO-a.
"Ne vidim da ljudi imaju interes ili da postoji opasnost od rata", rekao je Schmidt, te dodao "postoji neizvjesnost… ratovi na Balkanu, za razliku od drugih regija, ne razvijaju se zbog neke velike strategije".
"Ne treba puno da se stvori haos na Balkanu"
List navodi da, "dok neki političari, poput Dodika, i dalje negiraju genocid u Srebrenici, mladi više brinu o korupciji i ekonomiji nego o etničkim rivalstvima, a mnogi i emigriraju. Državni službenici imaju prijatelje među svim etničkim grupama, dok privatne kompanije zapošljavaju ljude koji su nekada međusobno prijetili oružjem. Mnogi posmatrači smatraju da politička klasa, kako Dodikova, tako i njegovih protivnika, truje razmišljanje građana".
Schmidt smatra da Putin nema stvarne ambicije prema BiH:
"Mislim da je ovo više buka… da se skrene pažnja… posebno oko Ukrajine".
Ipak, on ističe: "Budite oprezni. Ako vidimo da se aktiviraju spavači, možda uz odobrenje Rusije… Ne treba puno da se stvori haos na Balkanu".
Kada je Schmidt preuzeo funkciju, želio je biti posljednji visoki predstavnik. Nedavno mu je rečeno da je peti koji je imao tu ambiciju.
"Sada sam malo više rezervisan nego prije pola godine prema tome da to kažem. Ali ozbiljno, mislim da je vrijeme da se pronađe izlaz".