ADVERTISEMENT

Predloženim zakonom se uređuju kontinuitet postojanja Suda Bosne i Hercegovine, osnivanje Apelacijskog odjeljenja Suda BiH kao drugostupanjske instance, nadležnost, unutarnja organizacija, javnost rada, finansiranje i druga pitanja od značaja za organizaciju i funkcioniranje Suda BiH i Apelacijskog odjeljenja Suda BiH.

Signal iz BiH

Predloženi zakon predviđa da sjedište Suda bude u Sarajevu, a sjedište Apelacijskog odjeljenja Suda u Opštini Pale, u Gradu Istočno Sarajevo.

Predlagač zakona Predrag Kojović je tokom diskusije kazao da danas ne glasaju o tome da li se slažu sa svakom odredbom ovog zakona, nego glasaju kako bi omogućili da na ovaj nacrt zakona parlamentarci djeluju amandmanski.

"Potreba za ovim zakonom su bile dvije ključne stvari - jedna je organizacijsko i budžetsko razdvajanje dva suda kako bi se ostvario princip tzv. prirodnog sudije, a to je da u drugoj instanci o slučaju o kojem se radi raspravlja sud koji nije povezan sa sudom koji je donio prvostepenu presudu. To smo uradili u ovom nacrtu", kazao je Kojović.

Pozvao je kolege da usvoje predloženi zakon, dodajući kako misli da bi jedan makar mali pozitivan korak u pravcu ispunjavanja evropskih uvjeta jako dobro došao BiH prije sjednice Evropske komisije u Skoplju koja se održava ovog mjeseca.

"Mislim da je neophodno da pošaljemo jedan signal da BiH nije stala na svom evropskom putu nego da ipak, uprkos situaciji u kojoj se nalazimo, pokušavamo da ispunjavamo svoje obaveze", kazao je Kojović.

Dodao je da je bio iznenađen nekim komentarima, navodeći da se „pojavila izjava ili tvrdnja da Sud BiH više neće biti nadležan za krivična djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida“.

"Takve stvari nisu tačne", kazao je Kojović.

Poslanik Albin Muslić (SDPBiH) je kazao da je ovo zakon koji je potreban Bosni i Hercegovini, pored ostalog, u ovom dijelu pregovora.

Decentralizacija pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini

"Po meni su dva ključna pitanja koja tangira predmetni zakon. Pored naziva koji bi u određenoj varijanti mogao da bude i zakon o sudovima, drugo pitanje se tiče sjedišta i nadležnosti. Što se tiče sjedišta, mislim da je to pitanje koje treba da ima i element funkcionalnosti. Optimalno je rješenje da je to Istočno Sarajevo, međutim, bilo je tu nekih rješenja od početka da to bude Mostar. Kolega Kojović predlaže Pale", naveo je Muslić.

Dodao je da, ako idemo u neku fazu decentralizacije pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini, onda ovo rješenje može i da se prihvati.

"Drugo pitanje tiče se člana 16. stava 3. tačka a), kada se normira nadležnost Suda BiH za krivična djela koja su propisana Krivičnim zakonom Federacije BiH, krivičnim zakonom RS, odnosno krivičnim zakonom Brčko distrikta. Da bi se krivično djelo, na primjer terorizma, trgovine ljudima, pranje novca, korupcija, organizirani kriminal, a koje je normirano kroz krivično zakonodavstvo entiteta, odnosno Brčko distrikta, moglo pojaviti kao krivično djelo pred Sudom BiH, nužno je da se ostvare dodatne pretpostavke koje su normirane u članu 16. stavu 3. tačka a). Navedena krivična djela, da bi uopće mogla biti predmet razmatranja od Suda BiH, da je nadležnost Suda BiH za ta krivična djela, nužno je da su krivična djela počinjena dijelimično ili u cijelosti na teritoriji oba entiteta, zatim jednog ili dva entiteta i Brčko distrikta", kazao je Muslić.

Po njegovim riječima, ako se već predlagač opredijelio da ide prema normiranju odrednice o dva entiteta, jednog ili dva entiteta, da nije trebalo da bude i Brčko distrikta, jer tu imamo kumulaciju.

"Da bi krivično djelo terorizma moglo spadati u nadležnost Suda BiH, mora se krivično djelo počiniti na teritoriji jednog ili oba entiteta i Brčko distrikta. Ako bi pisalo ili Brčko distrikta, onda imamo otvorenu mogućnost da je krivično djelo počinjeno samo u Federaciji ili samo u RS ili samo u Brčko distriktu ili na teritoriji oba entiteta ili samo u okviru Brčko distrikta. Na taj način se uklanja sva moguća dilema, ako se već predlagač opredijelio da normira na ovaj način predmetna krivična djela", kazao je Muslić.

Poslanik Predrag Kojović je citirao odredbe član 16 predloženog zakona koji propisuje kaznenu nadležnost Suda BiH.

Naveo je da je Sud nadležan u prvom stupnju suditi za kaznena djela propisana kaznenim zakonom BiH i drugim zakonima BiH. Nadležnost Suda je utvrđena u materijalnim zakonima.

Sistemski zakon

"Također imamo drugi stav u kojem se kaže da je nadležan za kaznena djela propisana zakonima Federacije BiH, ili zakonima Republike Srpske, ili zakonima Brčko distrikta, kada ta kaznena djela ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku neovisnost, državnu sigurnost, međunarodni subjektivitet, privredu ili izazivaju ozbiljnu ekonomsku štetu ili drugu štetu velikih razmjera po BiH. Tek tada dolazi stav tri, gdje se govori da je sud nadležan za kaznena djela koja, da bi bila u nadležnosti Suda BiH, moraju biti počinjena na dvije administrativne jedinice u Bosni i Hercegovini. Ovo de facto dolazi iz sadašnjeg važećeg zakona o Sudu BiH i to je također bio jedan od uslova Venecijanske komisije. Dakle, imamo prva dva stava koja određuju direktnu nadležnost Suda BiH i imamo treći u kojem postoji ovaj kondicional da je počinjena na teritoriji više administrativnih jedinica", pojasnio je Kojović.

Predsjedavajući Kluba poslanika SDA Šerif Špago je naveo da je ovo sistemski zakon koji treba proći sve one procedure koje prolaze zakoni - od nadležnog ministarstva, Vijeća ministara, sa svim mišljenjima - od Direkcije za evropske integracije, preko Ureda za zakonodavstvo, pa onda u parlamentu.

Dodao je da se radi se o sistemskom zakonu, odnosno definiranju, osim Ustavnog suda, najviše pravosudne institucije unutar BiH.

"Mišljenje Europske komisije o napretku BiH za 2024. predviđa da se prije dostavljanja u parlamentarnu proceduru, odnosno u Parlamentarnu skupštinu, mora zatražiti mišljenje Venecijanske komisije", kazao je Špago, dodajući da predlagač ima kontakte sa članovima Venecijanske komisije, ali "trebamo imati i zvanična mišljenja".

Po njegovim riječima, u svim dokumentima Evropske komisije se spominje zakon o sudovima Bosne i Hercegovine.

"Iako imamo u zakonu predviđeno da su to dva suda, bez obzira kako ih ko gleda, naziv zakona je zakon o Sudu, u jednini", kazao je Špago, te naveo još neke primjedbe na predloženi zakon.

Naveo je da Klub SDA neće moći danas dati podršku predloženom zakonu.

Poslanik Milorad Kojić (SNSD) je kaza da poslanici SNSD-a ne pristaju na ove norme „koje podrazumijevaju apsolutno proširivanje nadležnosti Suda BiH“.

"Ne možemo dozvoliti, niti možemo podržati, da jedan sud i apelaciono odjeljenje, kroz ovaj zakon, postaje vrhovni sud svim sudovima u BiH. Ovo je klasična podvala, jer se samo ne zove vrhovni sud, ali kada pogledate njegove nadležnosti, on je u stvari vrhovni sud. Mi na tu podvalu ne možemo da pristanemo, nećemo da pristanemo", kazao je Kojić.

Usklađen sa EU normama

Poslanik Zlatan Begić (DF) je kazao da Klub DF-a neće podržati ovaj prijedlog zakona.

"Što se tiče prijedloga zakona, cijenim svaki rad i trud i napor da se pokuša nešto uraditi. Međutim, između ostalog, mi imamo stanje da je ovdje jedan prijedlog zakona. U Domu naroda drugi prijedlog zakona, a Vijeće ministara BiH se priprema da pošalje treći prijedlog zakona. Tako da nam se može desiti da imamo najmanje dva prijedloga zakona o istoj stvari u proceduri", kazao je Begić.

Poslanik Nihad Omerović (NiP) je kazao da će podržati ovaj zakon, te dodao da je on usklađen sa EU normama, ima 'zeleno svjetlo' Venecijanske komisije, Evropske komisije.

"Ovim zakonom se jasno definiše nadležnost Suda BiH, ne umanjujući njegovu nadležnost. Također, moramo znati i imati na umu da razmatramo zakonsko rješenje Suda BiH, a ne suda nekog od entiteta. Tako da je logično da državni sud mora imati znatno proširenije nadležnosti nego što to imaju entitetski sudovi. Tako da primjedbe te vrste da se oduzimaju nadležnosti, po mom mišljenju, uistinu ne stoje", kazao je Omerović.

Poslanici su završili raspravu o Prijedlogu zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, kao i o prestalim tačkama dnevnog reda, pa će nakon kraće pauze uslijediti glasanje o svakoj od njih.