ADVERTISEMENT

“Mislim da je ovo do sada najdemokratičniji izbor visokog predstavnika ikad u BiH. Ovo je prvi put da je bh. javnost upoznata čak i sa prijedlozima imena. Evo, sve nas pozivam da se prisjetimo izbora bivših visokih predstavnika. Evo, (Christian) Schmidt je najsvježiji. Da li je iko znao kada, gdje, iko razgovara o tome? Doveli su čovjeka, gotov proizvod, i prezentirali ga bh. javnosti”, izjavio je Konaković za Federalnu televiziju.

Istakao je da postoji gotovo jedinstven stav o potrebi nastavka prisustva OHR-a u Bosni i Hercegovini.

“Ono što je najvažnije, sada naši stavovi skoro su identični stavu da je potreban nastavak prisustva OHR-a i svih ovlasti koje pripadaju OHR-u i visokom predstavniku. Naravno, stav je da se što manje koriste ili nikako ne koriste bonske ovlasti, ali one se ne brišu”, istakao je Konaković.

Dodao je da se novi visoki predstavnik bira kroz PIC, a ne kroz Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

„Opet je važno podvući da se i novi visoki predstavnik bira kroz PIC, a ne onako kako su Dodik i Rusija htjeli, željeli. Da se vrati na Vijeće sigurnosti, što je potpuno nepotrebno.“

Govoreći o odgađanju izbora novog visokog predstavnika, Konaković smatra da ono neće proizvesti negativne posljedice.

„Mislim da nikakve štete ne može biti ni za jedne ili za druge, ni za BiH, što je najvažnije“, kazao je.

Posebno je kritikovao, kako kaže, kampanju predsjednika Republike Srpske.

“Veliki problem ovoga je stvorila negativna kampanja Milorada Dodika koji je želio bh. javnosti objasniti kako on zapravo rukovodi procesom, kako je utjecao na to da Christian Schmidt ide, a da će neki novi koji dođe biti neki njegov izbor”, istakao je šef bh. diplomatije.

Dodao je da je reakcija američke ambasade koja je to, kako kaže, negirala prije nekoliko dana i relaksirala odnose.

Na pitanje koliko Bosna i Hercegovina učestvuje u donošenju odluka o izboru visokog predstavnika, Konaković je odgovorio da BiH ne odlučuje, ali se mnogo pita.

“Dakle, mi smo zaista imali priliku razgovarati sa svima o našem viđanju cjelokupnog procesa. Tražili smo garancije da se neće udovoljavati Rusiji. Razgovarali smo o tome koliko je važno zadržati poziciju OHR-a i evo, ona je zadržana”, izjavio je Konaković.

On je rekao da je uloga Antonija Zanardija Landija, koje su podržale SAD za visokog predstavnika u BiH, je dobra zato što on poznaje ruski način rada, i zato što bi on mogao “prevenirati nešto što svi vide kao opasnost”.

“Amerikanci u narativu imaju konkretnije odnose sa Rusima, a iza toga pokušavaju uništiit rusku dominaciju energentima na prostoru Zapadnog Balkana”, istakao je.

Komentarišući navode o podršci pojedinim kandidatima za visokog predstavnika, Konaković je rekao:

„Ne vjerujem da bi snažna američka administracija podilazila Rusiji iz bilo kojeg razloga, a pogotovo ne Evropska unija, zato što Rusija agresijom na Ukrajinu pokazuje šta zapravo misli o Evropi i Evropskoj uniji“, rekao je Konaković.

Govoreći o budućnosti OHR-a, Konaković je kazao da među članicama PIC-a postoji saglasnost.

„To sam direktno čuo od svih predstavnika, svih članica PIC-a, identičan stav. Svjesni smo da OHR, i ja moram reći nažalost, još uvijek treba BiH“, naveo je Konaković.