Posljednjih godina se uz svako usvajanje budžeta institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, usvoji i povećanje plata izabranim i imenovanim zvaničnicima u institucijama BiH.
ADVERTISEMENT
To je slučaj, zbog toga što se dogovori povećanje osnovice za obračun plata zaposlenima u bh. institucijama, među kojima su i političari. Ta osnovica se množi sa koeficijentom, pa tako mnogi zaposleni sa niskim koeficijentima dobiju povišicu od 40-50 KM, a na primjer članovi Predsjedništva, ministri, delegati i poslanici i do 500 KM.
Sa usvajanjem ovogodišnjeg budžeta se kasni, za sada oko dva mjeseca, a sa njegovim usvajanjem ponovo bi moglo doći do povećanja plata zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine, jer je Savjet ministara, na sjednici u novembru prošle godine, donio odluku da visina osnovice za obračun njihovih plata bude 631,50 KM. Prethodna je iznosila 600 KM.
Jedan prijedlog, koji bi trebao da spriječi nesrazmjeran rast plata budžetskih korisnika naći će se danas pred delegatima Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Nema ulaganja amandmana
Izmjene i dopune Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH na dnevnom su redu hitne sjednice, a po hitnom postupku će se razmatrati i sam prijedlog, što znači da neće biti mogućnosti ulaganja amandamana. Tako će se delegati morati eksplicitno izjasniti da li su za to da osnovica za obračun njihovih plata, kao i plata članova Savjeta ministara, poslanika, članova Predsjedništva i slično, ostane na 600 KM, a da se za obračun plata ostalih zaposlenih, poput graničnih policajaca, vojnika, sekretara, higijeničarki i slično, primjenjuje nova osnovica od 631,50 KM.
Prijedlog je došao iz Predstavničkog doma, a prije toga iz Kluba SDA u ovom domu. Na sjednici krajem decembra prošle godine, protiv su glasali poslanici SNSD-a i dio poslanika HDZ-a.
U prijedlogu je pojašnjeno da bi zbog odluke o novoj osnovici za obračun plata moglo doći do još većeg nesrazmjernog povećanja plata za radna mjesta sa većim koeficijentom, te dodatnog debalansa u platama budžetskih korisnika.
Prema procjenama Ministarstva finansija i trezora u Savjetu ministara BiH, za povećanje osnovice za 31,50 KM potrebno je 52.500.000 KM na godišnjem nivou. Najmanji dio bi otišao za povećanje plata političarima, ali predlagači smatraju da je ovo moralno pitanje.
"Ako pratimo ono što je bila reakcija onih koji su bili protiv u Predstavničkom domu i njihovo obrazloženje, a znamo da imaju uticaja u Domu naroda i mogu imati presudnu ulogu u donošenju zakona, ne vjerujem da će doći do nekog velikog iskoraka i da će ovo biti usvojeno. Međutim, apelujem da se ovome zaista pristupi odgovorno, zbog situacije u kojoj se nalaze društvo i država", poručuje poslanik SDA Midhat Čaušević u razgovoru za Euronews BiH.
Ranije su, povremeno, do poslanika dolazili prijedlozi da se smanje primanja najplaćenijih funkcionera na nivou BiH, ili da se na neki način zaustavi njihov rast, ali su se mogli čuti argumenti protiv toga, među kojima i onaj da, prema Ustavu BiH, naknada za lica koja obavljaju funkcije u institucijama Bosne i Hercegovine ne može biti umanjena za vrijeme trajanja mandata nosioca funkcije.
"Nigdje nije rečeno da mi ne možemo ograničiti rast plata u toku mandata i ovo je samo pokušaj da se to uradi na način da osnovica za obračun plata nosiocima funkcija ostane nepromjenjena", pojašnjava Čaušević.
Novi koeficijent za obračun plata
Na dnevnom redu današnje sjednice je i zahtjev delegata Džemala Smajića za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH po hitnom postupku.
Predložene izmjene značile bi određivanje novog koeficijenta za obračun plata za pozicije od vojnika do poručnika u Oružanim snagama BiH, za profesionalna vojna lica, za policajce i inspektore, te za nižu stručnu spremu do samostalni referent sa višom školskom spremom.
Predlagač navodi da bi izmjene Zakona o platama i naknadama ublažile posljedice inflacije, te poboljšale materijalni status zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine.