Smješteni nekoliko stotina metara od centra grada, Jotanovi otoci obuhvataju niz riječnih ada povezanih drvenim pješačkim mostovima. Njihove prirodne karakteristike čine riječni rukavci, brzaci, sedrene prepreke, slapovi i raznovrsna vegetacija. Lokalitet se koristi za šetnju i rekreaciju, ali je prepoznatljiv i po sportskom ribolovu, posebno mušičarenju po principu „uhvati i pusti“.

Behić je tokom posjete tom području zabilježio promjene na Uni nakon ljetnog perioda niskog vodostaja.

- Una se polako oporavlja od duge ljetne suše, voda ponovo puni presušile rukavce i pješčane žalove, dok slapovi i slapići preko sedrenih prepreka ponovo dobijaju na intenzitetu. Posebno je važno što ovaj prostor još uvijek ima značajne prirodne vrijednosti – navodi Behić.

Smatra da bi Jotanove otoke trebalo zaštititi posebnim statusom, uz redovno održavanje i uklanjanje otpada koji ostavljaju nesavjesni posjetioci.

- Često govorimo o zaštiti Une kroz proglašenje nacionalnog parka ili parka prirode od izvora do ušća. Međutim, potrebno je razmišljati i o zaštiti manjih, posebno vrijednih područja. Kraljevske otoke trebalo bi proglasiti zaštićenim pejzažem – ističe Behić.

Na tom lokalitetu posljednjih godina provode se aktivnosti uređenja pješačkih staza, postavljanja klupa i obnove drvenih mostova. Daljnje uređenje, smatraju ljubitelji prirode, trebalo bi biti usklađeno s potrebom očuvanja riječnog i obalnog ekosistema.

Jotanovi otoci, zbog položaja i prirodnih karakteristika, predstavljaju značajan dio prirodnog naslijeđa Bihaća, čije očuvanje zahtijeva odgovarajuće mjere zaštite i odgovorniji odnos prema okolišu.