Povećan je i iznos kredita sa kašnjenjem u otplati za četiri miliona KM ili za 28 odsto u odnosu na kraj prošle godine, pokazuju podaci Agencije za bankarstvo RS.

U udruženjima za zaštitu potrošača kažu da je za mnoge građane, prije svega za penzionere, mikrokredit način da nabave ogrev za zimu, pripreme zimnicu, plate komunalije ili kupe lijekove koji im nedostaju, ali i da pomognu djeci i unucima.

"Brza obrada zahtijeva i mogućnost dobijanja novca bez žiranata često su presudni za one koji teško dolaze do kredita u komercijalnim bankama, iako takva pozajmica može višestruko da optereti njihov kućni budžet", kažu u Udruženju "Don".

Pored svakodnevnih troškova, novac se, kako navode, koristi za adaptaciju kuća i zamjenu dotrajale bijele tehnike. Penzioneri nerijetko preuzimaju i troškove školovanja unuka, opremanja đaka pred početak školske godine ili organizovanja porodičnih slavlja.

Upravo u RS postoji nekoliko mikrokreditnih organizacija koje kredite nude isključivo penzionerima.

Međutim, nisu svi razlozi za zaduživanje vezani za osnovne životne potrebe. Dio građana poseže za brzim pozajmicama manjeg iznosa, najčešće do 5.000 KM, i kako bi finansirao proslave rođendana, posebno punoljetstva.

U Banjoj Luci su sve popularnije proslave koje po broju gostiju i načinu organizacije podsjećaju na svadbe, uz zakup prostora u skupljim restoranima, muziku i vatromet. Takva okupljanja za pojedine porodice predstavljaju značajan trošak koji ne mogu pokriti iz redovnih prihoda, pa se odlučuju da ga finansiraju kreditom.

Visoka cijena ovakvog zaduživanja posebno je izražena kod kratkoročnih kredita. Prosječna efektivna kamatna stopa na ukupne kredite mikrokreditnih organizacija sa sjedištem u Republici Srpskoj iznosila je 42,71 odsto, dok je kod kratkoročnih kredita dostigla 125,81 odsto. Kod dugoročnih kredita iznosila je 25,99 odsto.

Pojedini kreditni paketi na tržištu imaju efektivne kamatne stope između 25 i 35 odsto. Uz kamate, dodatno opterećenje predstavljaju i prateći administrativni troškovi. Zbog visokih mjesečnih obaveza pojedini korisnici posežu i za refinansiranjem ranijih dugova, čime ulaze u novi krug zaduživanja.

Agencija navodi da bi prosječna efektivna kamatna stopa na ukupne kredite, kada bi se iz obračuna izuzela dva mikrokreditna društva čije su kamatne stope značajno iznad prosjeka, iznosila 24,19 odsto. To ukazuje na velike razlike u cijeni kredita među organizacijama. MKO koje imaju kamate veće znatno iznad prosjeka nude brze kredite čija je isplata moguća odmah u istom danu i bez dokaza o redovnim primanjima.

Mikrokreditne organizacije sa sjedištem u Republici Srpskoj ostvarile su u prvih šest mjeseci ove godine neto dobit od 27,7 miliona KM, što je za 6,2 miliona KM ili 29 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Ukupni prihodi ovih organizacija iznosili su 96 miliona KM i bili su veći za 21 odsto, dok su rashodi dostigli 68,3 miliona KM, uz rast od 18 odsto. Prihodi od kamata i slični prihodi činili su 98 odsto ukupnih prihoda.