Vareš je posljednjih mjeseci doživio značajne ekonomske promjene zahvaljujući razvoju rudarske industrije. Broj zaposlenih je porastao, a u općinu se, prema riječima načelnika, vratio život. Međutim, uz ekonomske koristi, sve su glasnija upozorenja ekoloških udruženja o mogućem trovanju stanovništva teškim metalima, posebno olovom. Dok lokalna vlast podržava rudarenje uz poštovanje zakona i zaštitu okoliša, aktivisti traže testiranje djece, kontinuirano praćenje kvaliteta okoliša i preispitivanje postojećih koncesija.
ADVERTISEMENT
Dobri ekonomski pokazatelji, koji su rezultat rudarenja u Varešu, nisu umirili ekološka udruženja. Upozoravaju na probleme trovanja olovom i traže uzrok. Sumnjaju u rezultate testiranja koje je finansirala kompanija koja rudari u Varešu.
„Ja sam u drugom mjesecu imala prisustvo olova 22,8 mikrograma po litru i evo šest mjeseci poslije, to su najnoviji rezultati, ja imam 25,4 mikrograma po litru. Znači, za šest mjeseci nije se povećalo za neki deseti dio, nego se povećalo za 2,6. To testiranje djece nije nikad napravljeno, iako je javno bilo obećano“, rekla je Tanja Antić iz Udruge građana „Vareška eko inicijativa“.
Osim hitnog zahtjeva za testiranjem djece na prisustvo olova i drugih teških metala, insistiraju na tome da federalne, kantonalne i općinske institucije kontinuirano prate kvalitet zraka, površinskih i podzemnih voda te zemljišta. Traže i reviziju visine i načina obračuna koncesionih naknada, kao i obustavu dodjele novih koncesija te zaustavljanje eventualnog otvaranja rudnika hroma na području Vareša.
„Razumijemo da je važan profit, ali ne razumijemo da se ne poštuje zdravlje ljudi. Dakle, mi smo za to da se zaštiti čovjek“, rekao je Leon Pendić, član ekološke udruge „Opstanak“.
„Mi imamo problem sa postojećim rudnikom koji funkcionira, a da ne kažem o najavama za novi rudnik. Ovdje se govori o novom rudniku hroma. Pa, ljudi moji, znate li vi koliko je to otrovno i štetno? I za prirodu i za ljude“, dodao je Pendić.
Načelnik općine Malik Rizvanbegović, svjestan izazova, uvjerava da rudarske aktivnosti moraju biti usklađene sa zakonom i zaštitom okoliša.
„Vareš je rudarski grad i u Varešu treba da se rudari. Naravno, prilikom rudarskih aktivnosti moraju se poštovati svi zakoni kantona i općine i sve što nalažu propisi. Sve dok se poštuju odluke, mi nismo protiv, a protiv smo samo ako se uništava ekologija i ne čuva priroda“, rekao je Malik Rizvanbegović, načelnik Općine Vareš.
Dodatnu pravnu neizvjesnost izazvala je i odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud BiH nedavno je donio odluku kojom je osporeno raspolaganje državnim šumskim zemljištem na području Vareša. Vlastima je ostavljen rok od šest mjeseci da usaglase i preispitaju propise, što je unijelo pravnu nesigurnost u vezi s daljnjim širenjem rudarskih aktivnosti i krčenjem šuma za njihove potrebe.
Načelnik nije htio komentarisati presudu, ali ističe rast zaposlenosti i povratak stanovništva zahvaljujući rudarenju.
„Moramo se vratiti u historiju, moramo se vratiti pet-šest godina unazad, da je Vareš završio 2019. godinu sa 760 zaposlenih, da je imao 17 djece u vrtiću, da je budžet bio negdje oko tri i po miliona. Sada je Vareš 2025. godinu završio sa 1.770 zaposlenih, 57 djece u vrtiću i 27 djece na čekanju“, dodaje Rizvanbegović.
Kanadska kompanija zvanično je saopćila da je rudnik zlata, srebra i baznih metala u Varešu početkom augusta ušao u fazu komercijalne proizvodnje. Prerada je povećana na 60 posto, a trenutno se radi na dostizanju punog kapaciteta od 100 posto. Rudnik zapošljava oko 550 osoba, a prema izvještajima uprave rudnika, između 35 i 40 posto zaposlenih čine upravo mještani općine Vareš.
Uprkos tome, ekološka udruženja traže konkretne odgovore i ponavljaju da cijena razvoja ne smije biti zdravlje ljudi.