Zavod zdravstvenog osiguranja Zeničko dobojskog kantona odobrio je ovjeru knjižica za rudare Kaknja, Breze i Zenice za narednih 30 dana, te su, tako obustavljeni radnički neposluh i najavljeni protest.
Problemi rudara u Zenici ne jenjavaju, a dva dana su u jami Raspotočje. Resor je ovo koji se suočava sa brojnim problemima i izazovima, koje nadležni uglavnom konstatuju.
Zenički rudari ne odustaju, 11 njih i dalje protestuje u jami Raspotočje. Radnici kažu da su već nekoliko puta bili izvarani, te da ne vjeruju nikome. Plate im kasne, a zbog dugovanja rudnika za doprinose, ne mogu ni da se liječe. Takođe, još oko 26 rudara mrkog uglja čeka na penzionisanje.
"Stanje je nikakvo, sve je gore i gore i ovo je eskaliralo ovih dana, čitave dvije godine nama se obećava, malo nas prate sa platama, u ovom periodu smo dobili 25 plata s tim da ove tri kasne", kaže Alija Selman, član Sindikata RMU Zenica.
Osim problema sa rudnikom u Zenici, rudari Mrkog uglja u Kaknju protestovali su zbog neuplaćenog novca za zdravstveno osiguranje.
Rudnik Mrkog uglja u Kaknju posljednje tri godine posluje s gubitkom većim od 68 miliona maraka, a ključan je za snabdijevanje Termoelektrane u tom gradu.
"Svaki rudnik u Federaciji posluje s gubitcima jer je proizvodna cijena skuplja od prodajne", kaže Abid Fazlić, predsjednik Sindikata RMU Kakanj.
Zbog nedovoljne proizvodnje uglja Bosna i Hercegovina uvozi električnu energiju, ali i ugalj i to u značajnim količinama. Samo u prvoj polovini prošle godine vrijednost uvoza uglja iznosila je 74 miliona maraka.
Iako je RMU Zenica bio označen kao prvi rudnik koji se mora ugasiti zbog potpune ekonomske neisplativosti i opasnosti u jamama, proces se pretvorio u agoniju koja traje godinama. Inače, proizvodnje u ovom rudniku nema više od dvije godine.
Iz Elektroprivrede BiH poručili su da je finansiranje zatvaranja RMU Zenica planiran kreditom Svjetske banke, čija je realizacija u završnoj fazi.
"U rudniku se provode aktivnosti u skladu sa odobrenim projektima zatvaranja jama Stara jama i Raspotočje, uključujući izvođenje rudarskih radova na zatvaranju jama, izvlačenje opreme i aktivnosti na zbrinjavanju zaposlenika", poručuju iz Elektroprivrede.
Poslovanje rudnika u Federaciji od njihovog ulaska u koncern Elektroprivrede BiH odvija se u složenim tehničkim, proizvodnim i finansijskim okolnostima, poručuju za Euronews iz Elektroprivrede BiH.
Svaki rudnik u sastavu Elektroprivrede Bosne i Hercegovine posluje sa ogromnim gubicima, nerentabilnošću, problemima u proizvodnji, te čestim blokadama računa. Prema dostupnim podacima iz finansijskih izvještaja, ukupna dugovanja rudnika uglja u Federaciji dosegla su više od 1,3 milijarde maraka i kod većine rudnika obaveze su premašile vrijednost kapitala.
"U 2026. godini u rudnike uglja planirana su ulaganja u iznosu od približno 35 miliona KM, što predstavlja nastavak aktivnosti usmjerenih na unapređenje proizvodnih kapaciteta, povećanje efikasnosti i stabilizaciju rudarskog sektora", kažu iz Elektroprivrede BiH.
Iz Vlade Federacije ranije je poručeno da uprave rudnika u naredom periodu trebaju napraviti planove povećanja proizvodnje u svojim rudnicima za narednih šest mjeseci ove godine, kao i za period od naredne tri godine. Problem nisu samo milionski minusi, već i loš kvalitet uglja.