Paklene vrućine i nedostatak padavina ostavljaju teške posljedice na neke od najvažnijih evropskih rijeka. Vodostaji su na pojedinim mjestima pali na rekordno niske nivoe, a razmjere krize tolike su da se mogu vidjeti i iz svemira.
ADVERTISEMENT
Upečatljivi satelitski snimci pokazuju dramatično sužena riječna korita koja prolaze kroz isušene predjele. Nizak vodostaj otkrio je velike dijelove obala, kao i dugačke pješčane sprudove koji su obično duboko ispod površine vode.
Poređenje sa 2023. godinom, kada su protoci evropskih rijeka uglavnom bili oko prosječnih vrijednosti, pokazuje koliko su se neki od ovih ključnih vodotoka smanjili.
Evropa je kontinent koji se najbrže zagrijava na planeti, a ljeta postaju sve ekstremnija jer klimatska kriza izazvana ljudskim djelovanjem dovodi do do sada nezabilježenih temperatura. Uzastopni i surovi toplotni talasi izvukli su vlagu iz zemljišta i vodotoka, dok dugotrajna suša nije donijela gotovo nikakvo olakšanje.
Posljedice su ogromne. Evropske rijeke predstavljaju vitalne saobraćajnice za prevoz robe, koriste se za hlađenje elektrana i proizvodnju hidroenergije, privlače turiste i obezbjeđuju ključna staništa za biljni i životinjski svijet. Kako se rijeke smanjuju, trpe stanovništvo, privreda i ekosistemi.
Vodostaji evropskih rijeka tokom ljeta često padaju, ali su ove godine na pojedinim mjestima dostigli do sada nezabilježene minimume. Posebno su pogođene dvije najvažnije evropske rijeke — Dunav i Rajna.
Dunav na rekordno niskom nivou
Dunav, druga najduža rijeka u Evropi, koja na putu od Njemačke do Crnog mora protiče kroz deset zemalja, u Mađarskoj je pao na rekordno nizak nivo.
Vodostaj u Budimpešti u ponedjeljak je pao na svega desetak centimetara, čime je oboren prethodni rekordni minimum od oko 33 centimetra, zabilježen 2018. godine, prenio je Associated Press.
U mađarskoj prestonici ove sedmice očekuju se temperature više od 100 stepeni Farenhajta, odnosno iznad približno 38 stepeni Celzijusa, dok novi toplotni talas pogađa centralnu i istočnu Evropu. Zbog toga raste strah da bi vodostaj mogao dodatno da opadne.
Smanjenje vodostaja Dunava izazvalo je energetsku krizu u Mađarskoj. Nuklearna elektrana Pakš, koja proizvodi gotovo polovinu električne energije u zemlji i koristi vodu iz Dunava za hlađenje, radi sa približno deset odsto kapaciteta, nakon što su zbog niskog vodostaja isključeni svi reaktori osim jednog.
Postoji bojazan da će elektrana morati potpuno da obustavi rad ukoliko vodostaj nastavi da opada.
Mađarski premijer Péter Magyar zahvalio je domaćinstvima i privredi što su dobrovoljno smanjili potrošnju električne energije tokom večernjih sati, kada je potrošnja najveća.
Energetski problemi i u Rumuniji
Sa energetskim poteškoćama suočava se i Rumunija. Pomorske snage te zemlje u ponedjeljak su upotrebom eksploziva uklanjale stijene kako bi preusmjerile vodu iz Dunava prema jedinom reaktoru koji još radi u nuklearnoj elektrani Černavoda.
Rumunska državna agencija za upravljanje vodama planira i da u jednom rukavcu Dunava potopi dvije barže napunjene kamenjem. Na taj način bila bi napravljena privremena brana koja bi veće količine vode usmjerila ka elektrani, objavio je Reuters.
Smanjeni vodostaji utiču i na turizam, pa su neka riječna krstarenja otkazana ili izmijenjena. Jedan kruzer se prošle sedmice nasukao na pješčani sprud u Dunavu u Bugarskoj.