Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske prihvatio je inicijativu Vlade Republike Srpske da se dopune Zakona o socijalnoj zaštiti razmatraju u formi nacrta, po redovnoj, a ne po hitnoj proceduri, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.
Iz Ministarstva navode da je riječ o rješenju koje je proisteklo iz nedavnog dogovora sa predstavnicima udruženja koja okupljaju djecu i osobe sa smetnjama u razvoju, kao i organizacijama koje učestvuju u aktivnostima podrške ovim kategorijama.
Tokom sastanka održanog u Vladi Republike Srpske u Banjaluci, navode u ministarstvu, većina učesnika podržala je prijedlog da se pravo na status roditelja-njegovatelja produži i nakon što dijete, odnosno osoba sa invaliditetom, navrši 30 godina života. Istovremeno, dio predloženih rješenja, koji se odnosi na poseban dodatak za brigu o djetetu ili osobi sa smetnjama u razvoju, ocijenjen je kao potreban za dodatna pojašnjenja, zbog čega je zaključeno da se izmjene razmatraju kroz redovnu proceduru uz šire učešće javnosti.
Iz Ministarstva ističu da su predložena zakonska rješenja kreirana u saradnji sa stručnjacima, udruženjima i predstavnicima roditelja, te da je cilj unapređenje sistema socijalne zaštite i jačanje podrške osobama sa invaliditetom i njihovim porodicama. Saradnja sa svim relevantnim akterima, kako navode, biće nastavljena i u narednom periodu.
Naglašava se i da nijedno postojeće pravo nije ukinuto, te da je suština izmjena da roditelji-njegovatelji nastave da primaju naknadu i nakon 30. godine života djeteta sa invaliditetom, što je, kako se navodi, rezultat zahtjeva samih roditelja.
Drugi predloženi model podrazumijeva uvođenje dodatne podrške za porodice koje do sada nisu mogle ostvariti pravo na naknadu po osnovu statusa roditelja-njegovatelja, odnosno njegovatelja.
Za realizaciju predloženih prava planirana su dodatna sredstva u iznosu od oko 24 miliona KM godišnje, čime bi ukupna izdvajanja za socijalnu i dječiju zaštitu u Republici Srpskoj dostigla oko 300 miliona KM godišnje.
Iz Ministarstva podsjećaju i na značaj razvoja dnevnih centara, usluga predaha i drugih oblika podrške porodicama, za koje su nadležne lokalne zajednice, uz napomenu da su to modeli podrške koje porodice djece sa smetnjama u razvoju i udruženja osoba sa invaliditetom godinama zagovaraju kao vid praktične pomoći u svakodnevnom životu.