ADVERTISEMENT

Ovu zahtjevnu i preciznu tehniku, Dušan Stegić, profesor u penziji, čuva od zaborava. Za sebe kaže da je čuvar običaja, tradicije i identiteta.

"Znam da dajem mali doprinos da zabilježimo ko smo, šta smo da iza nas ima nešto što nas je održalo 500 godina u ropstvu. To vaskršnje jaje nam pokazuje ko smo, šta smo i nikome živom ne smetamo s tim. Ja to sa zadovoljstvom svake godine išaram jednu stotinjak tih prelijepih jaja i podijelim", priča Dušan.

O samoj tehnici ukrašavanja kaže da je u početku teška dok se ne izvježba. Ipak, za sve je, naglašava, potreban poseban začin - ljubav. Kako biste savladali ovu tehniku morate znati i određene "cake."

"Uslov je da bude bijelo jaje, a svi ostali uslovi su volja, želja i dobra namjera. Farba treba da proključa i da se ohladi i našarano jaje mora ići u tu našaranu farbu i onda da se na laganoj vatri kuhaju. Jaja inače prije šaranja budu upola skuhana", dodaje Dušan.

Tako našarana jaja prava su mala umjetnička djela, pa profesor Stegić savjetuje da se ne koriste za tucanje.

"Pero morate držati muški u ruci. Za jedno jaje, potrebno je par minuta da se našara, za neko složenije i pola sata", dodaje Dušan.

Vaskrs je najveći i najznačajniji praznik, praznik Hristovog vaskrsenja, koji slavi pobjedu života nad smrću.

"Najznačajnija boja je crvena boja, kojom se jaja šaraju zato što je crvena boja radosti, boja života, boja Hristovog vaskrsenja. Sedmicu prije Vaskrsa proslavljamo Lazarevu subotu i praznik Cvijeti, na Veliki petak odnosno subotu, farbaju se jaja, zavisi od kraja do kraja. Običaji oko Vaskrsa nisu tako veliki kao oko Božića, a najznačajniji običaj je šaranje vaskršnjih jaja", kaže Danijela Đukanović, muzejski savjetnik etnolog u Muzeju RS.

Vaskrs je praznik radosti, ljubavi i sloge, kojem prethodi višesedmični post i praznuje se tri dana. Čestita se tradicionalnim pozdravom - Hristos Vaskrse, Vaistinu Vaskrse.