Vlada Hrvatske predstavila je paket antiinflacijskih mjera, a koji uključuje budžetsku disciplinu, moratorijum na administrativne cijene, porez na prekomjerne profitne marže te izmjene u oporezivanju privrednika i turizma.
ADVERTISEMENT
Ministar finansija Tomislav Ćorić rekao je da je cilj mjera smanjiti inflacione pritiske i privredu vratiti prema stopi inflacije od oko dva posto.
Najavljeno je i ukidanje poreza na dohodak na penzije od 1. januara iduće godine za gotovo 550.000 penzionera, dok će kratkoročni najam u turizmu biti više oporezovan kroz povećanje paušala.
Vlada pritom zadržava subvencije cijena plina, struje i goriva te ograničene cijene za 100 proizvoda, piše HRT.
Premijer Andrej Plenković je naveo podatke Državnog zavoda za statistiku prema kojima je prosječna neto plata u martu iznosila 1.555 eura, a medijalna 1.317 eura.
"Prosječna plata u naših deset godina mandata nominalno je porasla za 108 posto, a realno za 49 posto kada se oduzme inflacija", rekao je. Dodao je da u Hrvatskoj trenutno radi 1.758.000 zaposlenih, dok je nezaposlenih nešto više od 61.000.
Govoreći o paketu mjera antiinflacione politike, Plenković je rekao da je cilj Vlade u narednim mjesecima zadržati podršku građanima i privredi kada je riječ o cijenama energenata, uključujući struju, plin, naftne derivate i snižene stope PDV-a.
"Paketi pomoći koje smo do sada usvajali pomogli su da Hrvatska očuva socijalnu koheziju i da prođemo svi zajedno kroz ove različite krize i njihove posljedice", rekao je Plenković.
Najavio je da će mjere koje Vlada usvaja obuhvatiti budžetsku disciplinu, odnosno usporavanje rasta državne potrošnje i zadržavanje budžetskih prava do prvog kvartala 2027. godine.
Uz to, predviđen je moratorijum na administrativne cijene koje određuju tijela državne uprave i preduzeća u većinskom državnom vlasništvu tokom ove godine, kao i poreske mjere koje uključuju uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti, izmjene u paušalnom oporezivanju privrednika i turizma te ukidanje poreza na dohodak na penzije.
Plenković je rekao da su mjere važne kako bi se hrvatski građani zaštitili od prelijevanja energetske krize na ostale cijene, osigurala pravednija raspodjela tereta te pomogla politika priuštivog stanovanja i održala ravnoteža između privrednog rasta i društvene kohezije.