ADVERTISEMENT

Ova tema dominira na dnevnom redu neformalnog sastanka ministara spoljnih poslova EU, koji se danas i sutra održava na Kipru.

Kallas: Ne smijemo upasti u rusku zamku

"Prije nego što uopšte počnemo razgovore sa Rusima, moramo se međusobno usaglasiti o temama o kojima želimo da diskutujemo", podsjetila je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kallas.

Ona je danas ocijenila da Evropska unija ne smije dozvoliti da "upadne u rusku zamku" fokusiranjem na to ko će lično predstavljati Evropu u eventualnim pregovorima, naglasivši da su pregovori isključivo timski napor.

"Vjerujem da je to zamka koju nam Rusija postavlja: da se gložimo oko toga ko će s njima razgovarati, dok oni već biraju ko im je po volji, a ko ne", izjavila je Kallas po dolasku na samit, ističući da je suština dijaloga daleko važnija od samog pregovarača.

Pritisak Ukrajine i američka pasivnost

Debata o obnavljanju kontakata sa Kremljom intenzivirana je nakon što su američki posrednički napori zapali u ćorsokak, dok je pažnja predsjednika Trumpa gotovo potpuno usmjerena na krizu sa Iranom.

U takvim okolnostima, Ukrajina vrši pritisak na Evropu - koja je do sada, odlukom Vašingtona, bila u drugom planu, da preuzme inicijativu i aktivniju ulogu.

"Evropa mora učestvovati u pregovorima. Važno je da ima snažan glas i prisustvo u ovom procesu, a neophodno je precizno definisati ko će je predstavljati", izjavio je nedavno ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin pokazao je znake otvorenosti za dijalog, ali uz provokativan predlog: da Evropa kao posrednika izabere njegovog dugogodišnjeg saveznika, bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrodera. Ovaj predlog su države članice EU ekspresno odbile.

Iz Brisela poručuju da je sada najvažnije izvršiti pritisak na Moskvu kako bi bila primorana da za pregovarački sto sjedne "u dobroj vjeri".

Evropske "crvene linije"

Na sastanku na Kipru, fokus razgovora biće na onome što Evropa zahtijeva od Rusije, a ne na ruskim zahtjevima, što je bio čest slučaj u prethodnim rundama pregovora pod vođstvom SAD.

Kaja Kallas mjesecima insistira na definisanju jasnih "crvenih linija". One uključuju zahtjev za prekidom vatre pre početka zvaničnih pregovora, odbijanje priznavanja ruske kontrole nad okupiranim ukrajinskim teritorijama i garancije da će Moskva odgovarati za počinjene zločine.

Diplomatski izvori navode da je ukrajinski ministar spoljnih poslova ovog mjeseca predložio da Evropa započne proces pokušajem obustave napada na ključnu infrastrukturu, poput aerodroma.

Ko će voditi riječ?

Iako se na Kipru ne očekuje konačna odluka o imenu pregovarača, spekulacije ne prestaju. Ime Angele Merkel, koja je bila arhitekta ranijih (ispostavilo se neuspješnih) mirovnih sporazuma, više se ne smatra aktuelnim.

Kallas je indirektno sugerisala da bi ona mogla preuzeti tu ulogu, tvrdeći da zna kako da izbjegne ruske zamke, mada mnogi vjeruju da bi Kremlj nju automatski odbacio.

Ukoliko se ne postigne dogovor o visokom zvaničniku EU, uloga bi mogla pripasti nekom od šefova država članica. Interesovanje je već pokazao finski predsjednik Alexander Stubb, koji njeguje dobre odnose sa Donaldom Trumpom.

Kaja Kallas je prije dvije nedjelje ocijenila da trenutna pozicija Putina, koja prema njenom mišljenju nije pozicija sile, predstavlja "priliku" za okončanje rata. Iako nakon četiri godine sukoba Moskva nije uspjela da u potpunosti ovlada Donbasom, a tokom marta i aprila je čak izgubila dio teritorija, sumnja u Putinovu iskrenu volju za pregovorima i dalje ostaje velika.