Maloprodajne cijene naftnih derivata na benzinskim pumpama u Federaciji BiH i dalje bilježe rast. Od početka sukoba na Bliskom istoku cijene goriva su znatno povećane, tako je u posljednjih mjesec dana maloprodajna cijena benzina porasla za 33 feninga, dok je litra dizela skuplja za čak 1,01 KM.
ADVERTISEMENT
Ovo predstavlja direktan udar na džepove građana, a i veliki izazov za bh. poljoprivrednike, koji su suočeni sa rastom cijena goriva koji direktno povećava troškove proizvodnje i to u periodu kada počinje proljetna sjetva - kada su ulaganja najveća.
Skuplje gorivo direktno utiče na sve faze proizvodnje – od pripreme zemljišta do transporta proizvoda.
Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka u TK u razgovoru za Tuzlanski.ba navodi da je dizel gorivo jedan energent koji je stalno potreban u proizvodnji mlijeka i u samoj poljoprivrednoj proizvodnji.
"I svaki talas povećanja na benzinskim pumpama osjete naši proizvođači jer svakodnevno koristimo te energente na našim farmama. A evo, kada je u pitanju i proljetna sjetva, dobro znamo da su naši poljoprivrednici sa područja kako Tuzlanskog kantona, tako i cijele Federacije uveliko krenuli u sjetvu i oranje", kazao je Glibanović.
Navodi da je gorivo značajno i u transportnim industrijama, to jest kamionskim prevozima gdje se dostavljaju mineralna đubriva.
Osim poskupljenja goriva, još jedan problem sa kojim se poljoprivrednici trenutno suočavaju jeste i poskupljenje mineralnog đubriva, čija cijena je uvećana za 20-30 posto.
"U velikom dijelu imamo određene probleme kada je u pitanju mineralno đubrivo jer dobro znamo da ono dolazi iz zemalja Bliskog istoka gdje se jednostavno pojavljuje da tih mineralnih đubriva nestaje na tržištu ili, imajući jednu dozu opreza, moramo kazati da ne bi neko od trgovaca, to jeste zaliha, zloupotrijebio ovu situaciju da se te količine mineralnih đubriva koje su ušle u državu i koje se nalaze u skladištima tih trgovaca ne bi zloupotrijebile u slučaju da te zalihe ostave do povećanja tih cijena kako bi ostvarili neki veći profit, ali mi se nadamo da takvih situacija nema na području Federacije", pojasnio je Glibanović.
Na pitanje da li zbog poskupljenja cijena, poljoprivrednici razmišljaju o smanjenju obima proizvodnje, pojasnio je kako svaki farmer ima planirane sjetvene norme, gdje mora zasijati za potrebe svoje farme.
"Dobro znamo da stoka mora jesti, ona ne zna ni za krizu, ni za recesiju, ni za poskupljenja, jednostavno krava je, tako reći, živo biće, to nije mašina koja se može ugasiti na 24 sata ili na 7 dana".
Međutim, situacija na terenu je veoma nesigurna, što znači da će poljoprivrednici imati velike probleme.
"Ono što smo kazali jeste da će farmeri morati one sjetvene površine koje su planirali umanjivati jer razlozi su takvi da sve ide na štetu farmera", kazao je Glibanović.
Kada su upitanju poskupljenja cijena njihovih proizvoda, Glibanović ističe da su poljoprivrednici jedini proizvođači koji proizvedu proizvod i da ne znaju po kojoj cijeni će taj proizvod biti otkupljen.
"Jednostavno ti otkupljivači određuju cijene, ali sigurni smo da će te cijene koje prate poskupljenje mineralnih đubriva i samim tim energenata, to jest dizel goriva, sigurno na policama najviše osjetiti naši građani gdje će plaćati veće cijene svih osnovnih životnih namirnica, samim tim mlijeka i mliječnih prerađevina", pojasnio je.
Poljoprivrednici upućuju i apel vlastima da ovom problemu pristupe operativno, brzo i da se ovakvim velikim cijenama dizel goriva stane ukraj, bar privremeno.
"Uzet ćemo u obzir zemlje okruženja gdje je Srbija uzela učešće kako bi pomogla prije svega poljoprivrednicima, gdje cijena dizel goriva iznosi 220 dinara, gdje je predsjednik Srbije iznio podatke u javnost da nijedan poljoprivredni proizvođač neće plaćati veću cijenu dizel goriva od 184 dinara, pa koliko god ona bila u narednom periodu", navodi Glibanović.
Vlada Federacije ima robne rezerve i u ovakvim kriznim situacijama, a poljoprivrednici smatraju da se treba odreagovati prije svega prema poljoprivrednoj proizvodnji, kako bi proizveli što više domaće hrane, baš onako kako su to radili u vrijeme koronavirusa.
"Jer mi ne znamo dokle će trajati ta situacija na Bliskom istoku i koliko ćemo mi imati zaliha naše domaće hrane. Prije svega treba uključiti dozu opreznosti i zasijati sve one površine koje su potrebne i koje možemo zasijati", poručio je Glibanović.
Uprkos izazovima, proizvođači nastoje nastaviti proizvodnju i prilagoditi se novim okolnostima, uz međusobnu podršku i očekivanja da će poticaji Vlade pomoći da se ovogodišnja sjetva uspješno realizuje.