ADVERTISEMENT

Osmomartovski marš je održan i u Banjaluci.

Učesnici marša u Sarajevu ukazali su na problem nasilja nad ženama i potrebu za snažnijom institucionalnom reakcijom, kao i na važnost kontinuirane borbe za očuvanje i unapređenje ženskih prava.

Političarka i aktivistica Besima Borić kazala je da su žene u Bosni i Hercegovini u proteklim godinama ostvarile određeni napredak u zakonodavnom okviru koji se odnosi na borbu protiv rodno zasnovanog nasilja, ali da primjena zakona i dalje ide sporo.

“Žene u BiH napravile su mnogo pretpostavki kada je riječ o zakonskom regulisanju rodno zasnovanog nasilja, ali ono što ide presporo su otpori koji dolaze iz institucija. Čini mi se da unutra također ima nasilništva i onih koji odgađaju primjenu zakona”, rekla je Borić.

Protestni marš u Sarajevu (Izvor: FENA)

Dodala je da je neophodno istrajavati u borbi za prava žena te da osmomartovski marš predstavlja podsjećanje na stvarne vrijednosti ovog datuma.

“Mi ne slavimo 8. mart, mi ga obilježavamo. Obilježavamo dostignuća i početke borbe žena za radna i socijalna prava, ali i podsjećamo da su ta dostignuća uvijek u riziku i da ih je potrebno stalno braniti”, naglasila je Borić.

Novinarka Rubina Čengić ocijenila je da Bosna i Hercegovina ne čini dovoljno na prevenciji nasilja nad ženama te da nedostaje sistemski pristup tom problemu.

Protestni marš u Sarajevu (Izvor: FENA)

“Ako ne djelujete protiv nečega, prešutno prihvatate da se takve stvari događaju. Mi u BiH nemamo ni na jednom nivou vlasti zvanične evidencije o broju slučajeva nasilja, femicida ili pokušaja femicida”, istaknula je Čengić.

Ona je upozorila i na nedovoljna izdvajanja za sigurne kuće te na izostanak preventivnih mjera.

“Sigurne kuće su zapravo posljednja karika u lancu zaštite. Prije njih bi trebalo postojati niz mjera – od prevencije kroz obrazovanje, rada s nasilnicima, savjetovališta i različitih oblika pomoći ženama žrtvama nasilja. O tim koracima se gotovo uopće ne govori”, kazala je Čengić.

Protestni marš u Sarajevu (Izvor: FENA)

Organizatori, neformalna grupa aktivistkinja i aktivista iz BiH, su poručili da je cilj marša podsjetiti javnost i institucije da je sigurnost žena pitanje javne odgovornosti te da je neophodno sistemski raditi na prevenciji nasilja i zaštiti žrtava.

Protestna šetnja u Mostaru

U organizaciji Inicijative građanki i građana Mostara u nedjelju je, povodom Međunarodnog dana žena – 8. marta, održana protestna šetnja pod sloganom „Mostarke ne šute“, s ciljem skretanja pažnje na problem femicida, rodno zasnovanog nasilja te nepovoljan položaj žena u društvu i na tržištu rada.

Učesnice šetnje okupili su se u Parku narodnih heroja, nakon čega su prodefilisale mostarskim ulicama, šaljući poruku protiv nasilja nad ženama, diskriminacije i nedovoljne zastupljenosti žena u društvenom, kulturnom i političkom životu Mostara, Hercegovine i Bosne i Hercegovine.

Protestna šetnja ''Mostarke ne šute“ (Izvor: FENA)

Ifeta Ćesir Škoro iz Inicijative građanki i građana Mostara istaknula je kako uprkos više od sto godina borbe za ženska prava još uvijek postoji prostor za napredak.

Naglasila je kako su prethodnice mnogo toga postigle, ali da rezultati još uvijek nisu dovoljni da bi se zadovoljile potrebe i ciljevi ženskog pokreta.

“Danas govorimo u vrlo teškim okolnostima, gledajući i globalno, a situacija u BiH također nije jednostavna. Stoga ne možemo ovaj 8. mart provoditi u veselju. Ovo nije vrijeme za slavlje. Danas je vrijeme da govorimo o ženama koje su marginalizirane, o ženama izbjeglicama, migrantkinjama, ženama s invaliditetom. Možemo govoriti o ženama u politici, ali i o ženama koje imaju vrlo loše radne uvjete”, kazala je Ćesir Škoro.

Protestna šetnja ''Mostarke ne šute“ (Izvor: FENA)

Govoreći o ekonomskom položaju žena, istaknula je kako su žene u većini profesija slabije plaćene od muškaraca. Dodala je kako postoji percepcija da svi imaju iste mogućnosti, iako stvarnost pokazuje suprotno.

“Žene obavljaju ogroman broj neplaćenih poslova. Samo pomislite koliko bi koštalo ono što rade kod kuće: kuhaju, čiste, brinu o domaćinstvu. Sve smo mi paralelno i domaćice, i radnice, a isto tako vrlo uspješne na svim poljima kojima se posvetimo. Često nam čak ni ne dopuštaju da se time bavimo. Zato danas šetamo da ukažemo na sve obespravljene žene”, kazala je.

Poručila je kako sve žene trebaju najprije vidjeti sebe, zatim svoje okruženje i budućnost, ističući da su vrijedne, sposobne i vješte.

Alma Pelo Zagorčić iz Inicijative građanki i građana Mostar istaknula je kako se na današnji dan treba prisjetiti žena iz prošlosti koje su podigle svoj glas, pokrenule promjene i izborile za prava koja žene danas uživaju.

Protestna šetnja ''Mostarke ne šute“ (Izvor: FENA)

“Današnja šetnja nije samo za žene iz prošlosti, već i za žene koje danas žive i rade, kao i za sve one koje dolaze iza nas”, poručila je.

Naglasila je kako je cilj kampanje skrenuti pažnju javnosti na učestali femicid u državi, sve veći porast nasilja te nepovoljan položaj žena na tržištu rada.

“Ovo takođe može biti poruka donositeljima odluka da žene, ne samo iz Mostara, nego iz cijele Bosne i Hercegovine, neće šutjeti pred pokušajima umanjivanja ostvarenih prava ili ukidanja onih za koja su se naše prethodnice izborile. Takav čin bio bi poraz ne samo žena, nego i jedan civilizacijski poraz u Bosni i Hercegovini”, zaključila je Pelo Zagorčić.

Protestna šetnja ''Mostarke ne šute“ (Izvor: FENA)

U sklopu programa upriličena je i predpremijera pjesme „Vrijedim“ Sare Marlot, dok su članice Udruženja književnica i ljubitelja umjetnosti „Žena sa knjigom“ učestvovale u programu čitanjem prigodnih tekstova.

Pročitan je i proglas povodom 8. marta.

Osmomartovski marš u Banjaluci - Pravo na čist vazduh nije privilegija

Osmomartovski marš pod sloganom “Ne gušite nam ni prava ni pluća” održan je danas u Banjoj Luci, a učesnici su ove godine, prije svega, ukazali na problem zagađenog vazduha u gradu.

Marš je počeo ispred Narodnog pozorišta Republike Srpske, a organizovali su ga Kuća ljudskih prava Banja Luka sa svojim članicama i Inicijativa „Građanke za ustavne promjene“.

Advokatica Dragana Stanković rekla je da institucije gotovo ništa ne preduzimaju kako bi se riješio problem zagađenja vazduha u Banjaluci.

“Država ne preduzima skoro pa ništa po pitanju otklanjanja zagađenja vazduha” rekla je Stanković.

Osmomartovski marš u Banjaluci (Izvor: FENA)

Navela je da su se na prvi poziv za marš javile brojne majke i žene, jer su upravo one često najviše uključene u brigu o zdravlju porodice.

Zapravo, na društvenim mrežama je organizovana neformalna grupa majki Banjaluke koju su već poslale peticiju Gradu kojom traže hitno preduzimanje mjera u cilju kvalitetnijeg vazduha, “jer od novembra do februara vazduh u gradu bude među najotrovnijim u svijetu”.

“Već na prvi poziv javilo se dosta majki i one su se odmah odazvale, tako da je za mene već dovoljan broj građanki, majki i žena koje su spremne da se uključe”, kazala je Stanković.

Dodala je da su aktivisti ranije pokrenuli i peticiju kojom su od nadležnih institucija tražili hitne mjere zbog zagađenja vazduha, ali da odgovor do danas nisu dobili.

Osmomartovski marš u Banjaluci (Izvor: FENA)

“Peticijom smo tražili da se javna vlast izjasni u roku od sedam dana, jer je situacija sa zagađenjem bila takva da je zahtijevala hitno postupanje. Međutim, odgovor nismo dobili ni nakon više od tri mjeseca”, rekla je Stanković.

Prema njenim riječima, sve veći broj građana izražava nezadovoljstvo zbog zagađenja vazduha, a neki čak razmišljaju i o odlasku iz grada zbog takvih uslova života.

Organizatori marša poručili su da pravo na čist vazduh nije privilegija, već osnovno ljudsko pravo, te pozvali nadležne institucije da hitno preduzmu konkretne mjere za smanjenje zagađenja i zaštitu zdravlja građana.