Loader

Loader
Pronađite nas

"Ljudi ne razmišljaju o bolesti, dok im se ne dogodi": U Bosni i Hercegovini donorsku karticu ima 80.000 građana

Udruženje ekonomista SWOT predstavilo izdavačku djelatnost

    Uspješno okončani arheološki radovi na lokalitetu Starog grada Teočak

    Uspješno okončani arheološki radovi na lokalitetu Starog grada Teočak (Izvor: Fena)
    Euronews.ba/Fena
    Objavljeno

    Druga faza arheoloških istraživanja na lokalitetu Starog grada Teočaka nedavno je okončana uspješno. Istraživanja su trajala mjesec dana i predstavljaju nastavak sistematskih radova započetih na jesen 2024. godine.

    ADVERTISEMENT

    Arheolog dr. Edin Bujak izjavio je za Fenu da su istraživanja realizirana u sklopu projekta Revitalizacija historijskog područja – Stara tvrđava Teočak, u organizaciji JU Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, uz finansijsku podršku Vlade Tuzlanskog kantona.


    "Osnovni cilj sistematskih iskopavanja je utvrđivanje oblika i gabarita utvrde i njenih segmenata, kao i prikupljanje pokretnog arheološkog materijala koji doprinosi datiranju i rasvjetljavanju historije. Budući da su pisani tragovi o Starom gradu Teočaku oskudni, arheologija je ključna za razumijevanje uloge ovog grada kroz historijske etape", kaže Bujak.


    Ove godine nastavljano je iskopavanja objekta u podnožju platoa utvrde, čime je utvrđeno da je riječ o pravougaonom objektu, okvirnih gabarita 13 x 11 metara što su puno veće dimenzije od ranije procjenjivanog.


    Tokom iskopavanja pronađeno je mnoštvo pokretnih artefakata koji svjedoče o srednjovjekovnom i osmanskom životu na tvrđavi kao što su fragmenti keramičkog posuđa, željezni predmeti, komadi oružja poput vrhova strijela te desetak kamenih kugli od kojih su neke zaista velikih dimenzija što je i jedan od kurioziteta Teočaka.


    Istraživanja je vodio doc. dr. Edin Bujak s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Stručni tim arheologa činili su i Dina Vajzović-Balihodžić, MA (Odsjek za arheologiju FFUNSA), dr. Dženan Brigić (Muzej istočne Bosne) i Merima Hajdarbegović Numanović (JU Zavod KHPN TK), a u radovima su učestvovali student Odsjeka za arheologiju iz Sarajeva.


    Nakon okončanih arheoloških istraživanja, odmah slijedi faza sanacije i konzervacije očuvanih zidova objekta, što je ključno za trajnu zaštitu lokaliteta. Stručnu podršku projektu dao je i Muzej istočne Bosne, a projekat su podržali i Općina Teočak, te Medžlis islamske zajednice Teočak.


    Inače, kaže Bujak, Teočak se prvi put spominje u historijskim izvorima 1432. godine. Tokom 1460. godine od strane Osmanlija osvojene su Despotovina i sjeveroistočna Bosna, te gradovi Srebrenica, Zvornik i Teočak. Sultan je potom, na svom putu prema Srijemu i Slavoniji, zatražio prijelaz preko Save od bosanskog kralja Stjepana Tomaša, što mu je on odobrio. Nakon pada Bosne, zauzeo je i ovaj kraj Matija Korvin. Prilikom uspostavljanja Srebreničke banovine 1464. godine i Teočak se nalazio u ovoj vojnoj organizaciji. U njegovo ime vladao je u sjeveroistočnoj Bosni kao kralj Nikola Iločki, a sjedište mu je bio grad Teočak (1472—1477). On je nosio titulu kneza Teočaka i gospodara Usore.


    Teočak je vjerojatno osvojen od strane Osmanlija kada i susjedni Srebrenik. Pod vlast Osmanske carevine došao je 1512/5, a kao nahija spominje se od 1533. do 1711. godine. Njemu su gravitirale nahije Sapna i Završ. Prema Šimi Ljubiću, izdaja je bila razlog osvojenja Srebrenika: „pako 1519. nevjerni Ugri izdaju Srebrenik, a Sokol i Tešanj upale i uteku.“


    U osmanskim izvorima ovaj grad se spominje kao Teočak. Prema Marku Vegi, Osmanlije su zauzele Teočak 1461. godine. Prije osmanskih osvajanja, u ovom gradu bilo je smješteno tijelo sv. Luke, koje je tu preneseno iz Smedereva, koje je naposlijetku pohranjenu u Jajcu.

    Možda će vam se svidjeti