Druga faza arheoloških istraživanja na lokalitetu Starog grada Teočaka nedavno je okončana uspješno. Istraživanja su trajala mjesec dana i predstavljaju nastavak sistematskih radova započetih na jesen 2024. godine.
Arheolog dr. Edin Bujak izjavio je za Fenu da su istraživanja realizirana u sklopu projekta Revitalizacija historijskog područja – Stara tvrđava Teočak, u organizaciji JU Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, uz finansijsku podršku Vlade Tuzlanskog kantona.
"Osnovni cilj sistematskih iskopavanja je utvrđivanje oblika i gabarita utvrde i njenih segmenata, kao i prikupljanje pokretnog arheološkog materijala koji doprinosi datiranju i rasvjetljavanju historije. Budući da su pisani tragovi o Starom gradu Teočaku oskudni, arheologija je ključna za razumijevanje uloge ovog grada kroz historijske etape", kaže Bujak.
Ove godine nastavljano je iskopavanja objekta u podnožju platoa utvrde, čime je utvrđeno da je riječ o pravougaonom objektu, okvirnih gabarita 13 x 11 metara što su puno veće dimenzije od ranije procjenjivanog.
Tokom iskopavanja pronađeno je mnoštvo pokretnih artefakata koji svjedoče o srednjovjekovnom i osmanskom životu na tvrđavi kao što su fragmenti keramičkog posuđa, željezni predmeti, komadi oružja poput vrhova strijela te desetak kamenih kugli od kojih su neke zaista velikih dimenzija što je i jedan od kurioziteta Teočaka.
Istraživanja je vodio doc. dr. Edin Bujak s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Stručni tim arheologa činili su i Dina Vajzović-Balihodžić, MA (Odsjek za arheologiju FFUNSA), dr. Dženan Brigić (Muzej istočne Bosne) i Merima Hajdarbegović Numanović (JU Zavod KHPN TK), a u radovima su učestvovali student Odsjeka za arheologiju iz Sarajeva.
Nakon okončanih arheoloških istraživanja, odmah slijedi faza sanacije i konzervacije očuvanih zidova objekta, što je ključno za trajnu zaštitu lokaliteta. Stručnu podršku projektu dao je i Muzej istočne Bosne, a projekat su podržali i Općina Teočak, te Medžlis islamske zajednice Teočak.
Inače, kaže Bujak, Teočak se prvi put spominje u historijskim izvorima 1432. godine. Tokom 1460. godine od strane Osmanlija osvojene su Despotovina i sjeveroistočna Bosna, te gradovi Srebrenica, Zvornik i Teočak. Sultan je potom, na svom putu prema Srijemu i Slavoniji, zatražio prijelaz preko Save od bosanskog kralja Stjepana Tomaša, što mu je on odobrio. Nakon pada Bosne, zauzeo je i ovaj kraj Matija Korvin. Prilikom uspostavljanja Srebreničke banovine 1464. godine i Teočak se nalazio u ovoj vojnoj organizaciji. U njegovo ime vladao je u sjeveroistočnoj Bosni kao kralj Nikola Iločki, a sjedište mu je bio grad Teočak (1472—1477). On je nosio titulu kneza Teočaka i gospodara Usore.
Teočak je vjerojatno osvojen od strane Osmanlija kada i susjedni Srebrenik. Pod vlast Osmanske carevine došao je 1512/5, a kao nahija spominje se od 1533. do 1711. godine. Njemu su gravitirale nahije Sapna i Završ. Prema Šimi Ljubiću, izdaja je bila razlog osvojenja Srebrenika: „pako 1519. nevjerni Ugri izdaju Srebrenik, a Sokol i Tešanj upale i uteku.“
U osmanskim izvorima ovaj grad se spominje kao Teočak. Prema Marku Vegi, Osmanlije su zauzele Teočak 1461. godine. Prije osmanskih osvajanja, u ovom gradu bilo je smješteno tijelo sv. Luke, koje je tu preneseno iz Smedereva, koje je naposlijetku pohranjenu u Jajcu.
 
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
             
            