Loader

Loader
Pronađite nas

"Ljudi ne razmišljaju o bolesti, dok im se ne dogodi": U Bosni i Hercegovini donorsku karticu ima 80.000 građana

Nagrada Vera Šnajder: Dvije studentice iz BiH dobit će po 3.000 KM za naučna putovanja

    Kriju li Vrbas i Sava "crno zlato"?

    Copyright European Commission Audiovisual Service
    Žana Kezunović
    Objavljeno

    U svijetu luksuza i prestiža, malo koje drvo ima toliku vrijednost kao hrast lužnjak. Ovo drevno drvo, poznato i kao "crno zlato", čuva priče stare koliko i ono samo – hiljadama godina. U Banjaluci i okolini postoje oni koji istražuju zašto je hrastovo drvo toliko dragocjeno i kako se, iz dubina riječnih tokova, vraća u novi život.

    ADVERTISEMENT

    Ravničarski krajevi u slivu rijeke Save nekada su bili bogati šumama hrasta lužnjaka. U dalekoj prošlosti hrastove šume bile su svetilišta.


    Pod njegovim krošnjama održavani su zborovi, suđenja, od vjenčanja do sahrana. I danas ga karakteriše najšira primjena. Nezamjenljiv u izradi instrumenata, skupocjenog namještaja, crkvenoj arhitekturi.


    "Na tržištu drveta je skup i od njega se pravi svašta. Postoje zapisi da su od njega pravljena čak i Venecija, gdje su stari Rimljani eksploatisali tu šumu, isto tako za vrijeme Marije Terezije pravljene su građevine po Evropi", kaže Marko Gljivica, iz Sportsko-ribolovnog društva "Amur" iz Gradiške.


    Hrast koji se izvadi sa riječnog dna je tek posebna priča. Radi se o nevjerovatno tvrdom drvetu kojeg karakteriše dugovječnost. Stablo koje je odležalo pod vodom i po nekoliko hiljada godina zove se abonos.


    Pecaroši na takve hrastove postoje. Dvojica entuzijasta su jedan takav ulovili prije nekoliko godina u blizini Srpca.


    Danas, on je pretvoren u fontanu koja krasi jedan od parkova u Gradišci.


    "Ovaj je autentičan jer predstavlja puni obim, pokazuje možda na pravi način i sam hrast i čitav proces, koji se dešavao u nekoliko hiljada godina i toga mi možda nismo ni svjesni kada sjedimo ovdje i kada gledamo u ovu fontanu. Ova boja zelena, to je sada zbog boje koja se preljeva preko, njegova je neka crna, kako ste mi rekli da ga zovu? Crno zlato.“ kaže Tomislav Kovačevi, direktor Šumskog gazdinstva Gradiška.


    Zbog čega se postavlja pitanje, da li nešto vrijedi? Cijena na tržištu je različita, ali se određuje po starosti. Jedno takvo deblo nalazi se i u kampusu Univerziteta u Banjaluci. Pronađeno je prije više od 10 godina i izvučeno sa dna Vrbasa.


    "Ne znamo koliko je staro, to je teško odrediti. Subfosilna drva hrasta mogu biti stara i preko 6,000 godina", kaže Nikola Travar, iz Instituta za genetičke resurse Univerziteta u Banjaluci.


    Na pitanje da li je moguće da je i ovaj primjerak toliko star, dodao je:


    "Vrlo moguće. Njegova naučna vrijednost je velika", ističe Travar.


    Nerijetko se stara stabla hrasta izvlače, režu i prodaju na crnom tržištu. Od jednog takvog debla može se zaraditi i nekoliko desetina hiljada maraka. Kada ga vješte ruke majstora pretvore u namještaj, postaje pravo bogatstvo – pa nije ni čudo što ga zovu "crnim zlatom".

    Možda će vam se svidjeti