Inflacija i rast cijena posljednjih godina stvaraju sve težu situaciju za potrošače širom svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Povodom toga građani BiH pozivaju se da se pridruže bojkotu trgovina širom zemlje 31. januara kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo.
ADVERTISEMENT
Bojkot u Bosni i Hercegovini se organizuje samo nekoliko dana nakon što je isti održan u susjednoj Hrvatskoj. Prema izvještajima medija, bojkot je rezultirao duplo manjom potrošnjom 24. januara kada je bojkot bio održan.
Dan nakon bojkota oglasio se jedan od trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, a naveli su da "navodni" bojkot nije imao nikakvog utjecaja te da neće ništa mijenjati u svom poslovanju. Zbog njegove reakcije organizator bojkota platforma "Halo, inspektore" pozvala je građane na novi veći bojkot, a detalje su objavljeni 27. januara u simbolično vrijeme 5 do 12.
Drugi bojkot će se održati 31. januara, a iz organizacije "Halo, inspektore" kažu da žele poslati poruku ne samo trgovcima, već i bankama.
"Nemojte ići u banke, izbjegavajte telekomunikacijske usluge. Izbjegavajte dostavljače”, navode iz organizacije.
Među lancima koji bi 31. januara trebali ostati bez kupaca su Lidl, Eurospin i dm. Među proizvodima našli su se Coca-Cola, voda i deterdženti čije poskupljenje nije opravdano.
U BiH organizatori akcije bojkota pozivaju sve građane da 31. decembra ne sipaju gorivo, ne idu u prodavnice, kafiće i restorane.
Međutim, ne smatraju svi da će bojkot imati efekt koji mnogi očekuju.
Snažna poruka trgovcima, ali bez ekonomskog efekta
Ekonomista Ljiljan Veselinović rekao je za Euronews BiH da će ova akcija sigurno poslati snažnu poruku trgovcima, ali neće imati ekonomskog utjecaja.
"Vjerujem da će biti određen odziv s obzirom na rast cijena koji je bio prisutan u prethodnom periodu. Ovim bojkotom će se poslati jedna snažna poruka da su kupci, to jeste svi mi, umorni od neprestanog rasta cijena. Međutim, ako ćemo mi kupiti nešto dan prije ili dan poslije, mi ćemo samo preraspodijeliti potrošnju, to jeste period kada kupujemo i na taj način neće biti značajnog efekta", kazao je.
Kada neki proizvod postaje preskup, od njega treba odustati. Međutim, kaže Veselinović, ovdje govorimo o proizvodima koji su esencijalni, koji su nam potrebni u svakodnevnom životu. Ali postoje i drugi načini kako potrošači mogu utjecati na proizvođače i one koji određuju cijene.
"Potrošači mogu utjecati na cijene proizvoda koji nisu esencijalni, koji nisu nužni. To je ono što nerijetko kupujemo impulsivno. U tom smislu može doći da jednog pada, ali kad su u pitanju esencijalni proizvodi, ja ne vidim kako će ovaj jedan dan ostvariti efekt osim da pošalje snažnu jasnu poruku da se nadamo da oni koji dižu cijene imaju malo više razumijevanja za potrošače, da više misle na njih nego na profit koji ostvaruju. Skoro svaki proizvođač može se odreći dijela profita u korist potrošačima", pojasnio je Veselinović.
On je naveo da je najbolji indikator pokazatelj nekih velikih trgovačkih centara kod kojih profit nekad dostiže 150 miliiona KM.
"Proizvođači taj profit mogu usmjeriti jednim dijelom na poboljšanje uslova rada, povećanje plata i drugim dijelom na smanjenje marže na proizvode. Naravno, na kraju treba da ostane profit za samu firmu. A skoro svaka kompanija ima prostora da smanji cijene", zaključio je Veselinović.
Bojkot izazvan pritiskom medija?
Mersiha Beširović iz Sindikata trgovina BiH kazala je za Euronews BiH da misli da do bojkota uopće neće ni doći, barem ne do onog kakav smo vidjeli u Hrvatskoj. Smatra da ova akcija "doslovno prekopirana" iz više razloga.
"Nažalost, ova akcija je prema mom mišljenju, 'iznuđena' više od strane samih medija koji danima već postavljaju pitanje šta je sa BiH u situaciji kada imamo jedan zaista jedinstveni i impresivan građanski bunt mladosti u Srbiji koji je sve ono što bunt treba i da bude. Jasan sa jasnim zahtjevima i razlozima, masovan,istrajan...", poručila je Beširović.
Navela je da se u isto vrijeme desio i građanski bunt potrošača u Hrvatskoj.
"A kod u Bosni i Hercegovini 'spavamo' i onda se odjednom probudimo i to na način da putem društvenih mreža dijelimo poziv na bojkot bez zahtjeva bez cilja bez da se zna ko je inicijator i koja je stvarna poruka. Da budem vrlo jasna, ne mislim da nemamo razloga. Imamo itekako. Pored svih pokazatelja o skoro pa najmanjoj stopi inflacije u regiji mi svi kupujemo i znamo kolike su cijene, a isto tako jako dobro znamo kako plaćamo i višestruko skuplje iste proizvode nego na primjer u EU", pojasnila je.
Beširović navodi da to nije jedini razlog zbog kojeg ne podržava ovu ideju.
"Najvažniji razlog je upravo u samoj svrsi. Jer koja je svrha da ne idemo jedan dan u kupovinu, ako ćemo dan ranije kupiti ne samo za taj jedan dan 'apstinencije', nego deset puta više? A to smo vidjeli upravo nakon zabrane rada nedjeljom kada je promet subotom i ponedjlejkom desetostruko uvećan", kazala je.
Sa druge strane, kaže Beširović, tržni centri i veliki lanci koji u ovom slučaju i budu u fokusu medija možda će ostati prazni, ali će granapi u komšiluku, male radnje, sigurno raditi najnormalnije i neće sigurno biit predmet bojkota upravo zbog toga što nisu u fokusu kamera.
"Ne vjerujem da će do stvarnog bojkota uopće doći. Bojkot kao poruka jasno upućena i potrkepljena zahtjevima da, ali bojkot samo zbog bojkota i to još samo putem društvenih mreža i uz sve još tako da se ne lišimo ničega samo preraspodjelimo vrijeme kupovine je po meni apsolutno besmisleno", zaključila je.