Nihad Imširović, predsjednik Udruženje poslodavaca Federacije BiH, rekao je za Euronews BiH da, uprkos očekivanjima, nije postignut kompromis sa Elektroprivredom BiH u vezi sa povećanjem cijene električne energije za privredu, ali da će borbu nastaviti i zbog krajnjih potrošača jer će, na koncu, oni plaćati cijenu.
ADVERTISEMENT
Elektroprivreda BiH najavila je povećanje cijene struje za privredu i ono bi trebalo da bude od 26% do 31%.
“Menadžment Elektroprivrede se poziva na zakon, na metadologiju usklađivanja cijene električne energije, što je nama razumljivo da se poštuje zakonska obaveza, ali s druge strane nije nam razumljivo da razgovaramo o tolikim iznosima povećanja”, rekao je Imširović.
On kaže da je disproporcija u cijenama električne energije u BiH i tržišne cijene na svjetskoj berzi uvijek postojala te da to nije argument koji mogu prihvatiti.
“Borićemo se, ne samo zbog proizvođača, nego i zbog krajnjih potrošača. Na kraju će oni platiti cijenom svega ovoga. Definitivno ovdje se ne radi samo o povećanju računa za električnu energiju. Ovdje se radi o dugoročnoj održivosti proizvodnje, očuvanju radnih mjesta, izvoza i konkurentne spremnosti. Povećanje električne energije je ozbiljan izazov za privredi u BiH, posebno za energetski intenzivne kompanije. Posljedice mogu biti značajne jer sve će se odraziti na pad proizvodnje, a onda i manju mogućnost za zapošljavanje, stvaranje novih radnih mjesta i unapređenje uslova naših radnika”, rekao je Imširović.
On smatra da su iscrpljene mogućnosti da proizvođači snose teret poskupljenja i da će u većini slučajeva to imati negativne posljedice po cijenu finalnog proizvoda.
“Za očekivati je poskupljenje finalnog proizvoda”, poručio je Imširović, dodajući da se može očekivati i gašenje nekih firmi.
Ističe da poskupljenje električne energije dolazi u “vrlo, vrlo nezahvalnoj situaciji”.
“Globalna ekonomska kriza u punom kapacitetu se reflektuje i na ekonomiju Bosne i Hercegovine, posebno na mala tržišta i tržišta koja su visoko ovisna u uvozu, kakvim je i tržište BiH. Samim time, mi smo u situaciji da već imamo kompanije koje se ne mogu nositi sa izazovima tržišta, izazovima izvoza, rast plaća koji je neminovan da će se desiti i mi apsolutno nemamo problem s tim, rast komunalija, rast goriva, odnosno nafte. Sve su to razlozi koji su doveli do tog da je jako teško održati kontinuitet poslovanja i to se najviše odrazilo na niskoakumulativne grane i na zanate”, pojašnjava naš sagovornik.
Navodi da najavljeno poskupljenje znači cijena od 163 evra po kilovatu električne energije za privredu. Komparacije radi, u Njemačkoj cijeni električne energije je 160 evra, u Češkoj je 140 evra, u Kini od 80 do 100 evra, a u Americi je 126 dolara po megavatu.
“Postavljamo sebi pitanje zašto je neki proizvod jeftiniji u Njemačkoj nego što je u Bosni i Hercegovini. Mislim da sad imamo odgovor zašto je to tako”, istakao je Imširović.
Kaže da su poslodavci uputili poziv resornom ministru i pokrenuli inicijativu za održavanje sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća. Odgovor još nije stigao, ali Imširović ističe da bi odgovor mogao ubrzo stići te da bi sjednica mogla biti održana već početkom sljedeće sedmice.
Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine traži povećanje minimalne plate u Federaciji BiH, ali i uvođenje različitih minimalnih plata ovisno o stručnoj spremi, što znači da bi se minimalna plata mogla kretati od 1.500 do 1.900 KM. Imširović kaže da je taj prijedlog “u najmanjem ruku neozbiljan”.
“Mislim da bi trebali svi pokazati malo više odgovornost i u stvari realiteta, jer sve o ovom o čemu govorimo je, manje-više, irealno. Prije svega vezivanje plate za stručnu spremu apsolutno nije nikakav parametar, pogotovo ne ekonomski parametar. Osnovna zadaća ekonomije i privrede jeste stvaranje nove vrijednosti. Tako da i primanje zaposlenika moramo vezati za kompetencije, moramo vezati za doprinose i moramo vezati za produktivnost. Definitivno, rast ili kretanje plata koje nije vezano za produktivnost i tehnološki razvoj jeste kratkoročna iluzija koja će nas dugoročno puno koštati”, smatra Imširović.
Dodaje da kretanje plata mora biti vezano za ekonomske parametre, prije svega za kretanje produktivnosti rada.
“Bilo kako povećanje plata u odnosu na produktivnost će se odraziti kroz dodatni pritisak na cijene, gubitak tržišta i generalno neće ugroziti izvoz i neće ugroziti samo izvozne kompanije, nego će se reflektovati na cijelo tržište kroz smanjenje stope rasta, kroz smanjenje investicija i vjerovatno kroz smanjenje prilika za nova zapošljavanja. Pod okolnostima kad imate nedostatak radne snage, onda jednostavno ni plata nije dovoljna da zadržite radnike. Morate učiniti puno više. A volim reći, bez zadovoljnog zaposlenika nema ni zadovoljnog poslodavca. Samim time, svi poslodavci čine maksimum da održe kontinuitet svoga poslovanja, da imaju zadovoljne radnike i da ulažu u zaposlenike jer nedostaje kvaliteta tržišta rada, odnosno obrazovni sistem ne isporučuje kvalifikacije koje trebaju u tržištu rada i samim time poslodavci ulažu puno novaca u preedukacije, doedukacije, prekvalifikacije. I tu je, vjerujte mi, ozbiljan trošak koji poslodavci ulažu u kadar bez da se vidi u primanjima zaposlenika”, pojašnjava Imširović.