Istraživanje, objavljeno u časopisu Environment International, obuhvatilo je 136 zemalja, a analizirane su moguće zdravstvene i ekonomske koristi smanjenja koncentracije sitnih čestica PM2,5 i azotnog dioksida.

Izvještaj je objavljen u trenutku kada svjetski lideri razgovaraju o uticaju klimatskih promjena na zdravlje na COP31 u Turskoj.

Istraživači su otkrili da bi ispunjavanje preporučenih nivoa finih čestica (PM2,5) moglo spriječiti procijenjenih 9,4 miliona smrtnih slučajeva u jednoj godini, dok bi smanjenje nivoa azot-dioksida (NO2) moglo spriječiti ili odložiti oko 1,1 milion smrtnih slučajeva, piše Euronews.

Zagađenje vazduha na otvorenom jedna je od najvećih ekoloških prijetnji po ljudsko zdravlje širom svijeta, doprinoseći nizu stanja, od srčanih i plućnih bolesti do demencije.

SZO je ažurirala svoje smjernice o kvalitetu vazduha 2021. godine, postavljajući strože preporučene maksimalne godišnje nivoe za nekoliko zagađivača, uključujući PM2,5, smanjujući granicu sa 10 na 5 mikrograma po kubnom metru (μg/m³), i NO2, smanjujući je sa 40 na 10 μg/m³.

Međutim, mnoge zemlje, posebno zemlje sa niskim i srednjim prihodima, još su daleko od ispunjavanja ovih ciljeva. U 136 zemalja obuhvaćenih studijom, prosječna godišnja koncentracija PM2,5 bila je 30,44 μg/m³, što je više od šest puta više od preporučene granice SZO.

Koristi od smanjenja ova dva zagađivača vazduha bile bi najveće u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, koje trenutno snose najveći teret. Kvalitet vazduha u ovim zemljama generalno se pogoršao uporedo sa urbanizacijom velikih razmjera, ekonomskim razvojem i sve većom upotrebom automobila i drugih motornih vozila, istakli su autori.

„Dostizanje smjernica SZO za kvalitet vazduha neće biti jednostavno, ali zemlje sa niskim i srednjim prihodima imaju ključnu priliku da oblikuju zdraviju budućnost kako njihovo stanovništvo raste, a gradovi se šire“, rekla je Hanin Krejs, koautorka studije u Kembridžu.

Pored sprečavanja prerane smrti, smanjenje zagađenja vazduha moglo bi značajno smanjiti i broj ljudi koji razvijaju srčane i plućne bolesti, kao što su koronarna bolest srca, moždani udar, astma, hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP) i demencija.

Ispunjavanje preporučenih nivoa PM2,5 moglo bi rezultirati sa 2,8 miliona manje slučajeva HOBP-a, 1,1 milion manje slučajeva demencije, 7,3 miliona manje slučajeva koronarne bolesti srca i 2,3 miliona manje slučajeva moždanog udara svake godine, pokazala je studija.

Pošto srčani i moždani udari čine većinu smrtnih slučajeva koji bi se mogli spriječiti, autori su istakli važnost suzbijanja zagađenja vazduha kao načina za smanjenje tereta kardiovaskularnih bolesti.

Koristi od čistijeg vazduha proširile bi se i izvan javnog zdravlja, stvarajući značajne ekonomske dobitke.

Ispunjavanje preporuka SZO moglo bi generisati 8,4 biliona međunarodnih dolara — mjeru prilagođenu razlikama u kupovnoj moći između zemalja — u godišnjem povećanju društvenog blagostanja smanjenjem rizika od smrtnosti. To je uporedivo sa 10,7% kombinovanog bruto domaćeg proizvoda (BDP) svih 136 zemalja uključenih u studiju.

Čistiji vazduh donio bi i odvojene direktne uštede na tržištu smanjenjem troškova zdravstvene zaštite i očuvanjem produktivnosti rada. Ispunjavanje smjernica SZO moglo bi generisati godišnje uštede direktnih medicinskih troškova od 11,8 milijardi međunarodnih dolara za koronarnu bolest srca, 5,9 milijardi međunarodnih dolara za moždani udar i 8,6 milijardi međunarodnih dolara za demenciju, uz desetine milijardi više u očuvanoj produktivnosti na radnom mjestu.