Evropski put počinje na lokalnom nivou, tamo gdje građani svakodnevno očekuju konkretne promjene i rezultate kroz kvalitetnije javne usluge, razvoj infrastrukture, nova radna mjesta, zaštitu okoliša i stvaranje boljih uslova za život građana. No, put do europskog novca nije jednostavan. Potrebni su kvalitetni projekti, stručni kadrovi i novac za sufinanciranje, a mnoge općine nemaju ni osnovne kapacitete za pripremu projekata. Iskustva iz Slovenije pokazuju koliko su važni pravovremena priprema, razvojne agencije i velika financijska podrška.
ADVERTISEMENT
Slovenija je gradila svoje kapacitete za korištenje evropskih sredstava upravo na povezivanju općina i gradova zajedničkim razvojnim agencijama i pripremi projekata mnogo prije nego što budu raspisani javni pozivi. Državni sekretar Ministarstva lokalne samouprave za kohezionu politiku Slovenije, Rok Šimenc, za EU ZOOM je kazao da općine u toj zemlji svake godine dobijaju značajnu financijsku podršku države i to dvije milijarde eura svake godine.
"Znači prva stvar je da općine dobiju novac od države svake godinu. Ove godine su dobile osamdeset pet eura na svakog građana, tako da se napravi neka baza. U Sloveniji se daje oko dvije milijarde eura svake godine. Pa ako računamo da je devetnaest milijardi budžet slovenački a oko petsto hiljada do milijarde eura svake godine se daje regionu", kaže Šimenc za Euronews.
Predstavnici Saveza općina i gradova u BiH upozoravaju na problem da lokalne zajednice nisu uključenje u proces odlučivanja kada je riječ o evropskoj uniji i reformama koje se od BiH traže.
Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza općina i gradova RS, kaže u emisiji EU ZOOM da su razvojne agencije te koje treba da budu ključni nosilac projekata koji su vezani za privlačenje sredstava EU fondova.
"Mi u Savezu opština i gradova Republike Srpske se trudimo da napravimo neku vrstu, balansa, odnosno da omogućimo svima potpuno jednake obuke. Sve ono što se veže za proces pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, ali da istovremeno pokušamo da uradimo transfer znanja. Kad kažem transfer znanja, to je transfer znanje koji bi išao prvenstveno od Saveza, jer zaista imamo obučene i stručne ljude u Savezu koji su itekako upoznati i itekako su, moram tako reći, u trendu kad su u pitanju ovi procesi, ali i ljude koji su neprestanom kontaktu sa, svim lokalnim zajednicama", rekao je Ćosić dodajući i da su u toku projekti financirani sredstvima Evropske unije.
"Ja ću vam navesti jedan primjer koji je možda najsvježiji, ali to je projekt koji smo zajednički radili sa Gradom Sarajevo, sa Opštinom Istočni Stari Grad, Opštinom Stari Grad, Opštinom Centar Opštinom Pale. Radi se biciklistička staza Sarajevo Pale, odnosno Sarajevo Istočno Sarajevo, konkretno Opština Pale. Mi smo pripremali dobar dio tehničke dokumentacije kao gradska uprava nezavisno od razvojne agencije, ali Evropska unija obezbijedila sredstva. Tu bi bilo i koristi i stanovnicima i Sarajeva i Istočnog Sarajeva i mislim da na kraju krajeva, je cijela BiH prepoznata jednim dijelom kroz taj projekt u dijelu naravno biciklizma", kaže Ćosić za EU ZOOM.
Naglašava i da mehanizam koordinacije, odnosno mehanizam načina funkcionisanja svih nas na tom putu prema Europskoj uniji nije u potpunosti definisan.
A dok čekaju snažnije uključivanje u proces odlučivanja, neke lokalne zajednice već pokazuju šta je moguće napraviti od evropskog novca. Kroz programe prekogranične i transnacionalne saradnje, općina Žepče godinama koristi tu mogućnost. Evropska sredstva u Žepču usmjeravaju se u različite oblasti, od privrede i infrastrukture do zdravstva, školstva i socijalnih usluga.
Branka Janko, direktorica Razvojne agencije Žepče, rekla je za EU ZOOM da su samo za tu Općinu iz EU fondova, ali i kroz transnacionalne prograea prekogranične saradnje, privukli preko 10 miliona maraka
“Do sada smo, okvirno, sigurno negdje samo za općinu Žepče iz EU fondova, govorim o transnacionalnim i Interreg programima prekogranične saradnje, privukli preko četiri, pet milijuna maraka, s tim da je ukupna vrijednost svih tih projekata preko deset milijuna”, rekla je Janko.
“Trenutno se provodi jedan Hard projekat koji ulazi u sektor zdravstva. On je specifičan po tome što se odnosi na prepoznavanje rane intervencije kod djece sa posebnim potrebama, uključivanje stručnjaka od defektologa do psihijatara i ostalih u ruralnim sredinama. Mogu reći da idemo sa novim. Dakle, već od iduće godine počinjemo i taj veliki projekat , a u najavi imamo još dva, koja će bit možda biti odobrena. Tako da zapravo koristimo sva ta sredstva upravo da bismo razvijali, svoju općinu i na neki način ta sredstva idu u infrastrukturu, ali idu i u razvojne segmente", navela je Janko.